Mobiteli

Kada su saznali da se industrija telefona bazira na rudama “umrljanim krvlju” hiljada djece, grupa Holanđana odlučila napraviti “etički telefon” – Fairphone

U rudnicima kobalta, koji snabdijevaju polovinu svjetske potražnje za ovom rudom, za manje od jednog dolara dnevno i bez zaštitne opreme u smjenama po 12 sati rade djeca, otkrili su istraživači Amnesty Internationala.

Fairphone - Globalcir.com

Ova otkrića navodno su zatekla velike proizvođače tehnike koji, uprkos godišnjim profitima od preko 125 milijardi dolara, mahom nisu mogli da potvrde da imaju konkretna saznanja o tokovima u svojim lancima snabdevanja sirovinama, piše “Globalcir“.

Demokratska Republika Kongo drži proizvodnju kobalta koji se koristi za litijum jonske baterije u mobilnim uređajima. Trgovci prodaju kobalt kompaniji Congo Dongfang Mining (CDM) koja je u vlasništvu kineske multikorporacije Huayou Cobalt. Huayou Cobalt obrađuje rudu i takvim kobaltom dalje se trguje sa kupcima među kojima je Apple, Microsoft, Samsung, Sony, Daimler i Volkswagen. Amnesty International je kontaktirao 16 kompanija za koje se smatra da su kupovale rudu od korporacije Huayou Cobalt.

Upitane za komentar, kompanije sa liste davale su mješovite izjave, ali nijedna nije sa sigurnošću potvrdila da zna tačan lanac snabdijevanja sirovinama za svoje proizvode. „Zabrinjavajuće je da ni jedna kompanija koju smo označili u našem istraživanju kao krajnjeg korisnike kobalta iz rudnika u Demokratskoj Republici Kongo, nije u mogućnosti da sprovede detaljnu kontrolu dopremanja sirovina. Polovina rude kobalta dolazi iz DR Kongo i niko ne može zjaviti da su bili nesvjesni zastrašujućih radnih uslova i korištenja dječije radne snage koja postoji u ovom regionu“, izjavio je istraživač Amnesty Internationala Mark Dumet za Guardian.

Apple nije „ni potvrdio ni negirao da je kupovao sirovine od Huayou Cobalt, ali će posvetiti dodatnu pažnju snabdijevanju kobaltom“, da bi kasnije magazinu Forbs izjavili da se „95% snabdijevanja obavlja iz izvora koji ni na koji način nisu povezani sa ratnim dejstvima“.

Micorsoft je potvrdio da je poslovao, u izuzetno malom obimu, sa ozloglašenom kineskom korporacijom. Kompanija Samsung zauzela je stav da je „izuzetno teško pratiti tokove kobalta, te je nemoguće potvrditi ili negirati da je Samsung u svoje uređaje ugrađivao kobalt upravo iz spornih izvora“. Slična PR saopštenja sročena u neutralnom tonu sa osudom dječijeg rada sročile su i kompanije Sony, HP Inc, Lenovo i Vodafone.

Rudno bogatstvo, koje je moglo da bude izvor napretka za DR Kongo, sada finansira građanske ratove. Rudari koji obezbjeđuju sirovine za svjetsko tržište pametnih telefona, električnih automobila i različitih elektronskih uređaja zahvaljujući rudnicima mogli bi da poboljšaju svoje uslove života. Na žalost, potpuno odsustvo regulacije uzrokovalo je zastrašujuće radne uslove jer kobalt, za razliku od rude zlata, koltana i volframa, ne podliježe pravilima o zabrani korištenja izvorišta koja su povezana sa ratnim dejstvima.

Većina ovih korporacija u svojim javnim nastupima naglašeno osuđuje korištenje dečije radne snage, ali dokle god ne budu u stanju da sprovode detaljnu kontrolu svojih dobavljača, ovakve izjave ostaju mrtvo slovo na papiru, a rudnici u DR Kongo realnost.

BN-KY742_0915ba_M_20151027142740

Potresna svjedočanstva

Godine 2014. oko 40.000 djece radilo je u rudnicima diljem južnog Konga, mnoga od njih kopajući kobalt, piše u izvješću koje se poziva na UN-ov fond za djecu (UNICEF).

»Provodio sam 24 sata u tunelima… morao sam i nuždu vršiti u tunelima… Moja me udomiteljska majka planirala poslati u školu, no moj udomiteljski otac bio je protiv, eksplotirao me tjerajući me da radim u rudniku«, rekao je 14-godišnji Paul, siroče.

I odrasli i djeca koji kopaju rudu ‘na crno’ čine to bez osnovne zaštitne opreme. Najmanje 80 ilegalnih rudara u južnom Kongu umrlo je od septembra 2014. do decembra 2015., piše dpa.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Africa Resources Watch, koja je vršila istraživanje zajedno sa Amnesty International, smatra da je “glavni paradoks naše digitalne ere to što neke od najbogatijih i najnaprednijih kompanija na svijetu mogu da prodaju najsavremenije uređaje, a da niko od njih ne traži izveštaj gdje su nabavili sirovine”.

– U uslovima globalizacije, potrošači ne znaju ništa o uslovima rada u rudniku, u pogonu za sklapanje, na pokretnoj traci – kaže izvršni direktor Africa Resources Watch Emanuel Umpula. – Kupci na veliko nabavljaju kobalt u rudnicima, ne opterećujući se pitanjima kako i gdje je iskopan.

Situacija u rudnicima je “jedan od najgorih oblika eksploatisanja dječijeg rada”, smatra istraživač Amnesty International Mark Damet.

– Blješteće vitrine prodavnica i reklama za najmodernije tehnologije nalaze se s druge strane mračne stvarnosti u rudnicima, gdje deca vuku džakove s rudom, kopaju pijucima rudu u tjesnim jamama – ističe on.

– Milioni ljudi uživaju u dostignućima najnovijih tehnologija, ne razmišljajući po koju cijenu se proizvode elektronski uređaji. Vrijeme je da veliki biznis preuzme na sebe bar dio odgovornosti za to u kakvim uslovima se eksploatišu sirovine za njihovu superprofitabinu proizvodnju – naglasio je Umpula.

Pored kobalta, u Kongu se eksploatišu i kolumbit i tantalit, bez kojih je nemoguća proizvodnja pametnih telefona.

featt6

‘Fairphone’ je napravljen od recikliranih metala, a kada se pokvari jednostavno ga otvorite i popravite

Još 2010. godine osnovana je incijativa ‘Fairphone’, koja je razvoj svog prvog pametnog telefona htjela ostvariti na što je moguće ‘čišći’ način proizvodnje. Uređaj sastavljen iz etički ‘čistih i transparentnih’ izvora, koji bi što manje zagadili okoliš ili negativno utjecali na društvo, dobio je i drugu generaciju

Proizvodnja prosječnog „pametnog“ telefona povećava oslobađanje ugljendioksida, zagađuje vodene rezerve, uništava staništa i uzrokuje premještanje lokalnog stanovništva.

Kositar, volfram, zlato i druge rude koje su potrebne za proizvodnju mobilnih telefona, često se iskopavaju na lokacijama na kojima se ne vodi računa o sigurnosnim mjerama.

Uzmimo za primjer “Samsung” – nakon kampanje pod nazivom „Prijatelji Zemlje“, korejska firma je bila primorana da prizna „mogućnost“ da su određene rezerve kositra, koje koristi u proizvodnji, dopremljene sa Bangka ostrva u Indoneziji, mjesta na kojem se djeca eksploatiraju za rad u teškim i nehumanim uslovima.

“Fairphone” je napravljen od recikliranog polikarbonata, tako da izgleda nešto “otrcanije” u odnosu na „top“ modele uobičajenih smartphon-a koji imaju metalni poklopac. Nešto je veći od “iPhone”-a, sa staklenim 4.3 inčnim ekranom.

Dok je prvi uređaj bio osrednjih tehničkih karakteristika (Android 4.2, dijagonale 4.3 inča uz qHD razlučivost, pogonjen MediaTek MTK6589 čipsetom) i prodan u 60-tak hiljada primjeraka, novi model pored etičnosti ponudio je i modularnost komponenti.

Fairphone 2 se na tržištu pojavio u drugom dijelu 2015. godine, a što se ‘iznutrica’ tiče, stižu brojna ‘pojačanja’. Sad će već biti riječ o Android Lollipop modelu, s 4G LTE podrškom, Qualcomm Snapdragon 801 čipom, 2GB radne memorije i 5-inčnim FullHD zaslonom kojeg štiti Gorilla Glass 3 sloj. Primjera radi, modularnost osigurava da se zamjena zaslona ovog uređaja izvede u svega par poteza, a Fairphone navodi kako im je cilj time osigurati i duže trajanje uređaja. U njemu će biti moguće izmijeniti još i glavni čip, mikrofon, kamerice i još toga. Dodatne komponente i mogućnosti imaju i svoju cijenu pa će novi model biti dvjestotinjak eura skuplji od prethodnika. Na jesen 2015. Fairphone je lansiran u Europi, a može se kupiti za za 525 eura.

„Kada me je prijatelj pozvao da mi ispriča kako želi da otpočne kampanju podizanja svijesti o rudarstvu u Kongu, nisam imao dilemu. Odmah mi je pala na pamet luda ideja da se na tržište mobilnih telefona plasira uređaj bez ‘materijala sukoba’ koji bi nam pomogao da se ova priča prenese potrošačima”, rekao je Holanđanin Bas van Abel, osnivač kompanije Fairphone koji je 2013. godine napravila prvi etički telefon na tržištu.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh