Zdravlje

Pravilno uzimanje lijeka: Namirnice koje ne smiju da se kombinuju sa antibioticima

Različiti antibiotici različito djeluju u organizmu, pa hrana koju jedete i pića koja pijete mogu pojačati ili smanjiti njihovo dejstvo.

Hrana iz frižidera - Lepaisrecna.rs

Advertisements

Zbog različitih načina na koje antibiotici djeluju u organizmu, veoma je važno da prilikom njihovog uzimanja slušate uputstva ljekara ili apotekara i uzimati ih kako je rečeno – prije ili poslije jela, ili na prazan stomak nakon čega ne bi trebalo jesti neko vrijeme, piše “Yumama“.

Kod većine antibiotika određena vrsta hrane, kao što su alkohol, kalcijum, magnezijum i grejp, je zabranjena zbog ozbiljnih nuspojava, objasnila je Branislava Čilić dr med., specijalista porodične medicine iz Zagreba.

Hrana koju nije dobro konzumirati

Grejpfrut

“Neki sastojci grejpa se razgrađuju u jetri jetrenim enzimima kao i antibiotici, stoga su “konkurencija” istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik. U tom slučaju antibiotik ne može da se razgradi i izluči na vrijeme čime se (preporučenim redovnim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina lijeka u organizmu i do toksičnih nivoa, a to može da ima štetne posljedice”, pojasnila je.

Kalcijum

“Poznato je da kalcijum iz mlijeka, mliječnih proizvoda i druge hrane koja sadrži kalcijum, ali i lijekova koje koristimo u liječenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crijevima, to posebno važi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika.

U tom slučaju se ne postiže terapijska doza lijeka u organizmu dostatna za borbu protiv bakterijskih uzročnika bolesti. To može da se izbjegne uzimanjem lijeka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijumom”, kaže doktorka.

Ona dodaje i kako sličan učinak ima i hrana sa kiselim ukusom, ali i hrana bogata vlaknima.

Magnezijum

Uzimanje magnezijuma u kombinaciji sa antibiotikom može da smanji apsorpciju lijeka i tako da on bude manje učinkovit u borbi sa bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata prije ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vrijeme.

Alkohol

“Ovaj sastojak ne utiče negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lijekova pa tako ni sa antibioticima. Posebno ne sa antibiotikom metronidazolom gdje može da izazove hipoglikemiju, mučninu, povraćanje, smetnje kod disanja, ali i druge psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju”, upozorava dr Branislava Čilić.


Hrana koju je dobro uzimati

“Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K kod pacijenata na terapiji martefarinom jer antibiotik u crijevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom liječenju kako se ne bi pojačavalo djelovanje martefarina, a posljedica bila neželjeno krvarenje”, kaže doktorka.

Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crijevna flora na koju antibiotici negativno djeluju jer uz loše bakterije uništavaju i one dobre.

“Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše koje uzrokuju bolest, tako i dobre koje se nalaze u crijevima i koje čine mikrobiotu našeg tijela. Njihovo smanjenje može da uzrokuje narušavanje ravnoteže crijevne flore i dovede do proliva, i rasta drugih uzročnika kao što su virusi i gljivice. Tu pomažu probiotici koji vraćaju ravnotežu crijevne flore. To su lakto i bifido bakterije, koje možemo uzeti u obliku mliječnih kultura ili tableta”, savjetuje doktorka.

Doktorka je dodala i da antibiotike treba uzimati sa dovoljno tečnosti (oko 2 dcl), a voda je najbolji izbor.

“Antibiotike trebate popiti u tačno određeno vrijeme jer je učinak jedne doze vremenski ograničen i mora da postji kontinuitet koncentracije lijeka u tijelu kako bi on bio djelotvoran”, pojašnjava dr Čilić.

Važno je ne uzimati antibiotike na svoju ruku

“Prvo i osnovno pravilo kod uzimanja antibiotika je da ga ne uzimate samoinicijativno, tj. zato što ste bolesni i imate ga kod kuće u kućnoj apoteci ili vam je neko dao, a nije ljekar jer mislite da – ako je nekome pomogao, može i vama da pomogne. Antibiotici se uzimaju isključivo po preporuci ljekara koji vas je pregledao i postavio indikaciju za takvo liječenje”, upozorava dr Branislava Čilić.

“Često se događa da se antibiotikom liječe virusne infekcije gornjih disajnih puteva koje ne reaguju na antibiotike, a čime se razvija otpornost na određene antibiotike. Virusne infekcije se liječe ublažavanjem simptoma, a ne antibioticima i prolaze same od sebe”, dodala je.

SAVJETI +

  • Ne uzimajte duple ili polovične doze propisanog lijeka zato što vi mislite da vam je to puno ili malo – ljekar je taj koji procjenjuje propisanu dozu na osnovu znanja, iskustva i edukacije koju ima.
  • Lijek uzimajte onoliko dugo koliko je propisano – 5, 7,10 dana ili duže ako je potrebno jer svaka infekcija ima propisanu dužina liječenja.
  • Ukoliko imate neke neželjene reakcije na antibiotik, konsultujte svog ljekara koji će vas uputiti da li ćete prekinuti terapiju ili je nastaviti očekujući da će se nuspojave smanjiti ili nestati (moguće i da će vam savjetovati da nastavite sa terapijom smatrajući da korist terapije nadilazi štetu nuspojava).
  • Naročito je važno slijediti uputstva davanja antibiotika obliku sirupa djeci.
  • Ukoliko imate bilo kakvu nedoumicu pitajte ljekara ili apotekara.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh