Zdravlje

Oprez – Moždani udar ne bira godine!

Danas je moždani udar i pored dijagnostičkih i terapeutskih napredaka u medicini na drugom mjestu uzroka smrtnosti u svijetu, na drugom mjestu uzroka invaliditeta i na drugom mjestu uzroka demencija.

No image - Haber.ba


Moždani udar (Foto: Arhiva)

Stoga predstavlja veliki zdravstveni problem kako pojedinca, tako i njegove obitelji i šire društvene zajednice. Rizik obolijevanja od moždanog udara se povećava s godinama iako, prema podacima u svijetu, danas su 49 posto oboljelih od moždanog udara osobe mlađe i srednje životne dobi, a može se javiti i kod djece, upozoravaju stručnjaci povodom 29. oktobra svjetskog dana borbe protiv moždanog udara.

Čovjekove navike

Moždani udar je stanje u kojem protok krvi nije dovoljan da zadovolji metaboličke potrebe moždanog tkiva i zbog velike smrtnosti i invaliditeta preživjelih predstavlja veliki i medicinski i socioekonomski problem. U patologiji same bolesti je poremećeno dopremanje krvi u moždano tkivo, ali ovaj proces nije iznenadan, nego traje dugo vremena. Moždani udar je kritična točka dugog i progresivnog tijeka kardiovaskularne bolesti, u kojoj dolazi do zatvaranja krvnog suda određene arterije nekim trombom, nakon čega uslijedi potpuni zastoj protoka krvi k mozgu.

Kada je riječ o uzrocima ovoga oboljenja, vrlo važnu ulogu imaju čovjekove navike tijekom života. S tim u vezi provedena su mnoga istraživanja koja su potvrdila utjecaj čimbenika rizika kao što su hipertenzija, povišena masnoća u krvi, šećerna bolest, smanjena tjelesna aktivnost, pušenje, pretilost i drugi niz čimbenika. Ovi čimbenici rizika dugo vremena prethode pojavi patoloških promjena i njihova prisutnost već sama po sebi svjedoči postojanju tzv. nijeme faze postojanja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je vrlo važno da pacijent ide na redovite preglede koji mogu na vrijeme otkriti čimbenike rizika.

Vrijeme je od kritičke važnosti

Prevencija od moždanog udara se sprovodi na način da se promijeni stil života i otklone se ili reduciraju navike koje dovode do nastanka čimbenika rizika. Svjetska organizacija za borbu protiv moždanog udara (WSO) zalaže se za moderni, kontinuirani pristup od prevencije do tretmana prema rehabilitaciji i dugoročnoj potpori.
Tri su osnovna principa prema kojima moždani udar može biti spriječen, liječen i dugoročno kontroliran. Kad je riječ o prevenciji, svatko može poduzeti određene korake da bi smanjio rizik i opasnost od moždanog udara.

Osnovni koraci su poznavanje svojih rizičnih čimbenika, fizička aktivnost i redovito vježbanje, pridržavanje zdrave dijete s visokim udjelom voća i povrća u prehrani, a niskim udjelom soli da bi se održalo zdravlje i nizak krvni tlak, ograničiti konzumaciju alkohola, izbjegavati pušenje te naučiti prepoznati upozoravajuće znake moždanog udara. Postoji test za jednostavno prepoznavanje znakova moždanog udara za svakoga, a podrazumijeva provjeravanje je li lice simetrično, je li neki od kutova usana iznenada spušteniji od drugog, mogu li se podići obje ruke i stisnuti pesnice istom snagom, je li govor jasan i razumiju li vas. Vrijeme je od kritičke važnosti ako se primijeti bilo koji od ovih upozoravajućih znakova i treba djelovati brzo.

15 miliona oboljelih

Svake godine u Evropi se dogodi novih 150.000 oboljelih od moždanog udara, ukupno oko 1,3 miliona. U svijetu, godišnje, ukupan broj oboljelih od moždanog udara se procjenjuje na 15 miliona. Moždani udar se može spriječiti u oko 40 posto slučajeva, prije svega zdravim načinom života i liječenjem već postojećih rizika. Ali i pored svega, moždani udar pokazuje porast incidencije i ukupne prevalencije posebno u zemljama u razvoju, gdje spada i BiH.

Simptomi upozoravaju

Prema istraživanju irskih znanstvenika, stare osobe slabo razumiju većinu važnih znakova koji ukazuju na mogućnost da dožive šlog i ne znaju koji čimbenici povećavaju rizik od takve opasnosti po njihovo zdravlje. Prema tom istraživanju, tek 54 posto anketiranih starijih ljudi navelo je da nerazgovijetan govor predstavlja upozoravajući znak za šlog, a manje od pola je znalo da su takvi znaci i vrtoglavica, utrnulost, slabost i glavobolja. Tri četvrtine njih je među rizične čimbenike za šlog ispravno navelo povišen krvni tlak. Međutim, samo je do 40 posto znalo da su i povišen kolesterol i pušenje rizični čimbenici, a svega oko 10 posto da se u ove čimbenike ubrajaju i dijabetes i konzumiranje alkohola.

(haber.ba)


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh