Zdravlje

Istina o dijetama – Debljaju nas ugljikohidrati, a ne masnoće

Iako je najjednostavnije pravilo mršavljenja manje hrane i više kretanja, iz toga proizlazi kako nije važno što se jede, dok god se vodi računa o ukupnom kalorijskom unosu. Nutricionisti savjetuju prehranu s malim udjelom masti kao najboljim načinom gubitka težine, no danas mnogi propitkuju je li to ispravan i efikasan način mršavljenja.

No image - Haber.ba


Voće (foto: 24sata.hr)

– Te su ideje u znanstvenom smislu zastarjele, a kalorije iz različitih namirnica imaju i različit efekt na tijelo, a kalorije iz ugljikohidrata potiču debljanje više nego one iz masti – kaže nutricionist, profesor David Lawrence.

On se slaže sa skepticima koji tvrde da sve kalorije nisu jednake i odlučili su analizirati mitove i istine o dijetama, piše Daily Mail.

Mogu li slanina i vrhnje pomoći u mršavljenju?

Suočeni s brojnim dokazima, švedski su stručnjaci napravili zaokret u svojim dijetnim preporukama te savjetuju ljudima prehranu siromašnu ugljikohidratima umjesto mastima. Do toga su došli analizom izvješća 16.000 studija, a oslanja se na teoriju utjecaja različitih vrsta hrane na tjelesne hormone.

Najvažniji od tih hormona za mršavljenje je inzulin, koji kontrolira skladištenje masnoća u tijelu. Prehrana bogata ugljikohidratima povećava količinu glukoze u krvotoku, zbog čega se proizvodi i više inzulina te pohranjuje više masnoća. Dijeta siromašna ugljikohidratima poput tjestenine, kruha, riže i slastica, a bogata masnoćama i proteinima, poput slanine, vrhnja, mesa peradi i sličnim namirnicama, prema toj teoriji dovodi do bržeg gubitka masnoća u tijelu.

Više kalorija, no uži struk

Dramatični novi dokazi proizlaze iz jedinstvenog eksperimenta profesionalnog trenera Sama Felthama.

– Moj je posao govoriti ljudima kako da smršave, a ako sve kalorije nisu jednake, stvara se velika razlika u efikasnosti određenih metoda. Na svom sam primjeru odlučio provjeriti što djeluje bolje – rekao je Feltham.

– Prije nekoliko mjeseci, započeo s unosom 5000 kalorija na dan. Tri tjedna te su kalorije dolazile iz prehrane bazirane na ugljikohidratima i malo masnoća, a potom sam druga tri tjedna ograničio unos ugljikohidrata te jeo više masnoća, a sve je to bilo popraćenom umjerenim režimom tjelovježbe – ispričao je.

Prema dosadašnjem znanstvenom shvaćanju, njegov je dobitak na težini trebao biti jednak uz oba režima. Na prehrani baziranoj na ugljikohidratima, Sam se udebljao 7,25 kg te dobio 9,5 cm u struku. Iznenađujuće, na prehrani bogatoj masnoćama dobio je samo 1,5 kg te pritom izgubio 2,5 cm u struku.

Kod visoko-ugljikohidratne prehrane 63 posto kalorija dolazilo je od ugljikohidrata, 13 posto od proteina te 22 posto od masnoća, dok je kod prehrane s više masnoća Sam dobivao 72 posto kalorija iz masnoća, 22 posto iz proteina te 6 posto iz ugljikohidrata.

Ugljikohidrati povećaju razine kolesterola

Iako Felthamov eksperiment nije zdravstven, nezdravi učinak prehrane s puno ugljikohidrata je očigledan, smatraju stručnjaci. Nakon tri tjedna takve prehrane, dobio je tzv. metabolički sindrom koji se očituje kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, visoke razine kolesterola i povišen krvni tlak.

– Osobito je zabrinjavajuć bio porast razine triglicerida, masnoća koja su se povećale za četiri puta, a razina upale u jetri je porasla – zaključio je dr. Aseem Malhotra, kardiolog iz Kraljevskog koledža u Londonu te Samov liječnik.

Objašnjava kako bi učinak na druge ljude bio još gori jer je Sam ipak profesionalni trener te u odličnoj fizičkoj formi.

Jesu li standardni savjeti za mršavljenje pogrešni?

– Ovo je očita demonstracija činjenice da je vjerovanje kako se od masnoća debljamo pogrešna – kaže dr. Malhotra.

Ističe kako pretili ljudi unose najviše ugljikohidrata, a takva prehrana smanjuje razine dobrog i podiže razine lošeg kolesterola u krvi. Istovremeno, kako se glukoza iz ugljikohidrata pretvara u masnoće, proizvode se i masne kiseline. Upravo ta kombinacija malih razina dobrog kolesterola te visokih razina masnih kiselina odgovorna je za začepljenje arterija i povećan rizik od moždanog te srčanog udara, a ne velike količine masti u prehrani.

(24sata.hr)


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh