ODGOVORNOST! - #ostanikuci - #ostanidoma
Zdravlje

Prim. dr. Teufik Hadžiosmanović o alergijama: “Oprezno, zrak je pun polena”

Proljeće je period kada su alergijske bolesti najizraženije. Razlog tome su inhalatorni alergeni, tzv. poleni drveća i trave koji se na našim prostorima javljaju već u februaru kada počinje cvijetati lijeska.

Teufik Hadžiosmanović - Faktor

Nakon toga pupaju breza i hrast, a krajem marta i početkom aprila cvjetaju trave. Krajem ljeta budi se i ambrozija.
Prema riječima prim. dr. Teufika Hadžiosmanovića, specijaliste za plućne bolesti i TBC u Alergološkom savjetovalištu Doma zdravlja Novo Sarajevo, svake godine je sve više osoba, pretežno mladih, koji pate od alergija. Iako nije riječ o ozbiljnoj bolesti, sa alergijom se teško nositi jer narušava kvalitet života, piše “Faktor“…

Rinitis i astma

“Alergija je odgovor imunog sistema na podražaje iz okoline. Kad organizam atopičara, odnosnos alergičara, dođe u kontakt sa alergenom, u ovom slučaju polenom, koji već genetski determinirano ima povećan broj imunoglobulina E (antitijela koje čovjek ima u organizmu, a koji predstavlja borbu protiv stranog tijela), dolazi do reakcija koje se različito manifestiraju. Prije svega to je vazomotorni ili alergijski rinitis. Kod oboljele osobe iz nosa curi bistri sadržaj, oči su crvene i svrbe, a javlja se i kihanje u salvama. Posebno težak simptom je svrbež u sluznici nosa. Daleko teže stanje je alergijska astma koju karakteriziraju napadi kašlja i otežanog disanja te “sviranje” u prsima”, kaže Hadžiosmanović.

Ovakva stanja liječe se na različite načine. U slučaju vazomotornog rinitisa osobi se propisuju antihistaminici koji neće izliječiti bolest, ali će simptome držati pod kontrolom. Kod težih slučajeva, u terapiju se, ističe Hadžiosmanović, uključuju i kortikosteroidni sprejevi za nos.

“Astmatičarima se daju antileukotrijeni, kortikosateroidni sprejevi, koji su obavezni u terapiji astme, zatim beta agonisti dugog i kratkog djelovanja koji su simptomatska terapija, ali i stari lijekovi, koje smo ponekad primorani upotrijebiti, kao što je aminofilin. U teškim slučajevima pacijentu se daju i peroralni ili parenteralni kortikosteriodi kako bismo zaustavili napad.”

Kako sa kortikosteroidima

Iako su sastavni dio terapije, oprečna su mišljenja o kortikosteroidnim lijekovima. Mnogi ih ne žele uzimati objašnjavajući da su krivi za neke bolesti.

Naš sagovornik ističe kako su kortikosteroidi odlični lijekovi koji, ako se primjenjuju pod ljekarskim nadzorom, nemaju štetnih djelovanja.

“Lijekovi koji se daju inhalatorno (popularno zvane pumpice), sadrže malu količinu korkitosteroida, pa ne mogu naštetiti. To su čestice koje se vežu u bronhima, dakle one ne prodiru u sistemsku cirkulaciju i sasmim tim ne mogu dovesti do sistemskih promjena. Međutim, ako se uzimaju kao tablete ili u infuziji mogu izazvati krvareći ulkus, tuberkulozu, hipertenziju, trombozu, pa čak i dijabetes. To su moćni lijekovi koje treba uzimati uz obavezni nadzor ljekara”, naglasio je Hadžiosmanović.

Najveća koncentracija polena je ujutro

Iako ste alergični, ne možete živjeti pod staklenim zvonom. Ipak trebali biste se pridržavati sljedećih uputstava doktora:

  1. Izbjegavajte dodir sa alergenima. Primjera radi, koncentracija polena u zraku najveća je ujutro, tokom vedrih i vjetrovitih dana, pa u tom periodu smanjite boravak vani.
  2. U prirodu idite u poslijepodnevnim satima i nakon kiše.
  3. Redovno uzimajte propisanu terapiju.
  4. Povedite računa o pravilnoj prehrani, a ona uključuje više voća i povrća, piletine i ribe.
  5. Izbjegavajte alkohol i pušenje.

Ambrozija je najpotentniji alergen

Ambrozija, i kod nas vrlo raširen korov, cvjeta od augusta do prvih jesenjih mrazeva. Poznata je po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje jer predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka u svijetu. Veoma je potentan alergen, a to znači da mali broj čestica može izazvati jaku reakciju organizma.

“Polen ambrozije je takav da u zraku može lebdjeti kilometrima i tako prelaziti iz jednog područja u drugi. To znači da njene čestice, nošene vjetrom, iz Brčkog mogu doći do Sarajeva. Proteklih godina evidentirana je na području Bentbaše i Bjelašnice. U Hrvatskoj postoji zakon koji reguliše na koji način se mora uništavati ambrozija. Kod njih je to obaveza i pojedinaca i pravnih subjekata. Nažalost, kod nas to još uvijek nije zakonski regulisano”, kaže Hadžiosmanović.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh