Zdravlje

8 znakova da vam je možda potrebna pomoć psihijatra

Svi mi preživljavamo priode stresa, tuge, očaja i sukoba, ali kako znati koji su signali za uzbunu i kad nam je potrebna stručna pomoć?

Tužna žena - Ilustracija/Vecernji.hr

Stručnjaci tvrde da oni kojima je zbog psihičkih problema najpotrebnija profesionalna pomoć, najmanje posežu za njom, piše “Huffington Post”.

Dok jedan od pet odraslih Amerikanaca boluje od nekog oblika psihičke bolesti, tek oko 46-65 posto osoba s umjerenim do jakim problemima stvarno krene na liječenje, potvrdila je Administracija za servise ovisnosti i mentalnog zdravlja.

I dok u psihijatrijskoj zajednici identifikacija i liječenje psihičkih bolesti predstavljaju prioritet, psihološka pomoć onima koji ne znaju u kojem su tačno stanju, jednako je važna. Osim što ne znate šta vas muči pa bespotrebno patite, vaši problemi mogu da se iskomplikuju ako izbjegavate da potražite profesionalnu pomoć.

“Što ranije osoba potraži pomoć, to će stučnjaci lakše rešiti njen problem. Biće manje loše potrošenog vremena, manje će problem izvršiti uticaj, a u cijeli proces će biti uključena manja količina stresa”, izjavio je psiholog Danijel Rajdenberg.

Psiholozi smatraju da ljudi izbjegavaju da potraže pomoć najviše zbog stigmatizacije i mitova koji su uključeni u proces traženja pomoći psihologa ili psihijatra.

Mnogi vjeruju da samo ‘ludi’ ljudi idu na terapiju, i smatraju da je prihvatanje pomoći znak slabosti ili smatraju da će im terapija oduzeti previše vremena, da će biti preskupa ili da će se ‘navući’ na neke antidepresive. Ali, ništa od toga nije istina, tvrdi doktor Meri Alvord.

“Terapija se može održavati jednom ili dvaput u nedelju dana. Ljudi strahuju da će, jednom kada krenu, zauvijek ostati ovdje, ali to nije istina”, objašnjava Alvord.

“Život je danas težak. Na dejstva psihoterapije može se gledati kao na opuštanje od stresa, nalik vježbanju ili pravilnoj ishrani. Smatrajte to strategijom koja će vam olakšati život i koja će umanjiti stres”, ističe Rajdenberg.

Pomoć psihijatra, socijalnog radnika ili psihologa trebalo bi potražiti u sljedećim situacijama…

Sve što osjećate je intenzivno

Svi mi smo ponekad tužni ili ljuti, ali koliko intenzivno i često se to događa? Ako se ponavlja i značajno utiče na vaše funkcionisanje, vrijeme je da potražite pomoć.

“To može da djeluje parališuće, dovede do napada panike, i prije nego što shvatite šta se dešava, počećete da izbjegavate stvari”, kaže Alvord i dodaje:

“Ako vaš život postane sve više ograničavajući zato što izbjegavate mnogo stvari, vjerovatno je pravi trenutak da potražite pomoć”.

Preživjeli ste traumu i ne možete da prestanete da razmišljate o njoj

Bol zbog smrtnog slučaja u porodici, prekida veze ili gubitka posla može da bude i više nego dovoljno za savjetovanje.

“Obično mislimo da će ta osjećanja nestati sama od sebe”, kaže Alvord, ističući da to nije uvijek slučaj. Tuga zbog gubitka može da utiče na naše svakodnevno funkcionisanje i čak dovede do toga da se udaljimo od prijatelja i povučemo u sebe.

Ako uhvatite sebe kako više ne radite stvari u kojima ste prije uživali i to primijete i ljudi oko vas, možda je pravi trenutak da popričate sa stručnjakom.

Imate neobjašnjive glavobolje, želudačne tegobe i imunitet vam je u katastrofalnom stanju

“Kad smo psihički uzrujani, to utiče i na naše tijelo”, kaže Alvord. Istraživanja su potvrdila da stres može da se manifestuje na različite fizičke načine, od hroničnih tegoba sa varenjem do glavobolja, učestalih prehlada, pa čak i nedostatka libida.

Rajdenberg dodaje da su neuobičajeni bolovi poput iznenadnih grčeva mišića (koji se dešavaju odjednom, naizgled ničim izazvani) ili bolova u vratu, često znakovi dugotrajnog stresa ili emotivnog neraspoloženja.

Počeli ste da posežete za određenim supstancama kako biste se nosili sa situacijom

Ako shvatite da ste počeli više da pijete, koristite droge, prekomjerno jedete ili tek razmišljate o svemu navednom, to ukazuje na to da se nadate da ćete na taj način zatreti osjećanja s kojima biste ustvari trebalo da se suočite.

Na poslu ste sve neproduktivniji i sve više griješite

Promjene na poslu su učestale među osobama koje se muče s emotivnim ili psihološkim problemima. Možda se osjećate isključeno od posla, kaže Rajdenberg, čak i ako vas je on prije činio sretnim.

Osim promjena u koncentraciji i pažnji, možda dobijate i negativne kritike od šefa ili kolega, što bi moglo da ukazuje na veće probleme.

Osjećate se isključeno od aktivnosti u kojima ste nekad uživali

Ako vas više nimalo ne raduje odlazak na kafu s prijateljicama, čitanje knjiga ili porodični nedeljni ručkovi, a donedavno ste uživali u tome, to bi mogao da bude pokazatelj drugih tegoba.

Vaše veze su postale napete

Ako ne možete da se otvorite svojim voljenima i kažete im kako se osjećate, ne možete da identifikujete šta je tačno to što vas muči, ili vas nimalo ne veseli druženje s bliskim osobama, možda ste dobar kandidat za porodičnu terapiju.

Možda je riječ o mnogo dubljim problemima koji mogu da se riješe samo ako se uključe sve karike u lancu.

Vaši prijatelji vam kažu da su zabrinuti

Ponekad drugi ljudi mogu da uoče promjene u ponašanju koje ne primijećuju osobe koje ih ispoljavaju, pa vrijedi čuti kako stvari stoje iz tuđe perspektive.

“Ako vas neko odjednom pita da li ste pričali s nekim o svojim problemima, kako se osjećate (zabrinutim tonom) ili vam napomene da se brine za vas, to je znak da bi vjerovatno trebalo da poslušate njihove savjete”, kaže Rajdenberg, prenosi “Express“…


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh