Zdravlje

PREKO ODJEĆE U NAŠE TIJELO ULAZI 800 HEMIKALIJA

Da li ste se ikada zapitali zašto vam se na koži pojavio neobjašnjiv osip, crvenilo, zašto vas muče nesanica ili glavobolja? Možda su za to krivi vaša omiljena majica, suknja, gaćice ili posteljina na kojoj spavate.

Odjeća - aura.ba

Da li ste se ikada zapitali od čega su izrađene vaše omiljene majice, suknje, gaćice, grudnjak? Dok iz trgovine nosite vrećicu s krpicama u kojima planirate obarati okolinu s nogu, sigurno vam ne pada na pamet da je sadržaj te vrećice pune zavodljivih stvarčica približno jednak vrećici punoj sredstava za čišćenje, piše “Aura“…

Tkanine koje sadrže formaldehid povezuju se s čak 30 posto većom učestalošću raka pluća, iritacijama kože i dišnog sistema te kontaktnim dermatitisom.

Današnja tekstilna industrija u proizvodnji odjeće koristi stotine i hiljade hemikalija, i nemojte se zavaravati da ćete ih izbjeći tako što ćete zaobilaziti kineske trgovine i odjeću sa štandova tržnica. Hemikalijama je natopljena i odjeća najpoznatijih casual, luksuznih i sportskih brandova. Kada je 2013. godine ekološka organizacija Greenpeace International objavila rezultate svog istraživanja odjevnih predmeta dvadesetak velikih svjetskih modnih brandova, mnoge je iznenadila.

Nipošto nikada nemojte nositi odjeću koju ste tek kupili bez da ste je prethodno oprali barem jedanput.

Toksični, a i kancerogeni

Od nasumce odabranog 141 odjevnog predmeta iz 29 zemalja svijeta, dvije trećine sadržavale su nonilfenol etoksilate (NPE) koji štete hormonalnom sustavu, četiri vrlo visoke količine toksičnih ftalata za koje je poznato da su opasni za reproduktivni sistem, a dva proizvoda su imala tragove kancerogenih amina koji nastaju uslijed korištenja azo-boja. Testirana odjeća bila je ona za koju ste vjerovatno duboko uvjereni da je pouzdana – odjeća poznatih brandova kao što su Zara, Calvin Klein, Levi’s, Armani, Vero moda, Jack and Jones i drugih.

Krpice “natopljene” hemikalijama

Današnja tekstilna industrija na tržište plasira odjeću u kojoj ima – ni manje ni više – nego 8.000 sintetskih hemikalija. Iako je zarada koju ta industrija donosi golema, golem je i broj štetnih hemikalija koje stavlja na naše tijelo s obzirom da njima nemilice “natapa” odjeću koju kupujemo i nosimo. Većina potrošača živi u iluziji da su popularna sintetska vlakna izuzetnih svojstava, poput toga da se ne moraju glačati, da sprečavaju znojenje i slično, sigurna i neštetna.

Pamuk je i dalje jedan od najkvalitetnijih i za zdravlje najsigurnijih izbora, posebno ako je organski. Međutim, već duže vrijeme ljudi negativno reaguju na hemikalije koje dolaze u interakciju s kožom uzrokujući poremećaje i probleme kao što su neplodnost, bolesti dišnog sistema, kontaktni dermatitis, pa i rak. Ukratko, pravilo koje bi valjalo zapamtiti jest: što više sintetske odjeće nosite, izlažete se većem riziku apsorpcije otrovnih hemikalija koje mogu uzrokovati razne zdravstvene probleme koji se najčešće ne pripisuju sintetskim vlaknima, iako su s njima usko povezani.

Istina, najopasnija je odjeća koju stavljamo direktno na tijelo, no nimalo bezopasna nije ni posteljina na kojoj spavamo.

Koža sve upija

Koža je najveći tjelesni organ zadužen za eliminaciju i apsorpciju raznih tvari. Ono što dolazi na kožu kroz nju ulazi u naše tijelo. Kad tijelo putem kože apsorbira toksine, njih preuzima limfni sustav odakle potom prelaze u krvotok te ponekad i u jetru, organ zadužen za procesiranje hemikalija te uklanjanje otrovnih tvari. Jedan od načina na koji nas koža štiti i održava zdravima jest to što dnevno kroz nju “ispari” gotovo pola kilograma toksina. No, važno je znati da petrohemijska vlakna guše i stežu kožu blokirajući proces izlučivanja otrovnih tvari te tako onemogućuju prirodan proces njihova uklanjanja iz tijela putem kože. To pridonosi povećanju ukupne količine toksina akumulirane u tijelu, što može biti okidač za razvoj mnogih bolesti.

U tijelu može doći do još jedne pojave opasne za zdravlje – do stvaranja tzv. toksične kaše koja nastaje kombinovanjem brojnih hemikalija koje su međusobno u interakciji, uslijed čega dolazi do stvaranja još toksičnijih spojeva i tvari koje za zdravlje mogu imati opasnije posljedice od onih koje imaju pojedine kemikalije svaka za sebe.

Opasne plava, smeđa i crna

Tamnoplava, smeđa i crna boja sintetske odjeće posebno su rizične, a treba znati da se rizik ne smanjuje pranjem, jer se hemikalije ne ispiru u vodi. Na primjer, plava boja pod nazivom “disperse blue” nosi visok rizik za pojavu kontaktnog dermatitisa, a na laboratorijskim pokusima provedenim na životinjama otkriveno je i da uzrokuje rak te je klasificirana kao kancerogena. Na kraju, nije loše znati da se ista ta boja, osim u tekstilnoj industriji, koristi i u kozmetičkoj industriji u proizvodnji šminke te polutrajnih boja za kosu.

Od osipa do kancerogenih oštećenja

Liječnici širom svijeta kod pacijenata uočavaju sve veću učestalost alergijskih reakcija izazvanih sintetskim vlaknima iz posteljine, odjeće, navlaka za auto-sjedala, sportske odjeće, madraca i niza drugih predmeta izrađenih od tkanina. Među najčešće registriranim alergijskim reakcijama na sintetske kemikalije iz tkanina su osipi i oštećenja kože koji mogu biti i kancerogeni, mučnina, neobjašnjiv umor, osjećaj pečenja i svrbeža na koži, neobjašnjive glavobolje, zamagljen vid, otežano disanje, učestale infekcije sinusa kakve pacijent ranije nije imao, iznenadna upala i bol, posebice u mekim tkivima. Stoga, imate li neku misterioznu bolest ili zdravstveni problem koji nikako ne prolazi, a sve pretrage govore da nema patoloških stanja, možda biste trebali razmisliti o materijalu od kojeg je sačinjen neki odjevni predmet ili posteljina koje koristite.

Teflonske majice i hlače

Većina sintetskih tkanina i tkanina koje sadrže određeni postotak sintetskih vlakana tretirana je kemikalijama tijekom i nakon procesa obrade. Ne samo da te kemikalije zagađuju okoliš, već ih i naše tijelo direktno apsorbira putem kože ili udisanjem. Upotreba sintetskih kemijskih spojeva sve je raširenija, a paralelno s tim povećava se broj zdravstvenih problema kod ljudi, baš kao i problema u flori i fauni.

Visoke temperature i vlaga “otrovnu” odjeću čine još opasnijom. Takvi klimatski uvjeti, naime, otvaraju pore kože, što omogućava povećanu apsorpciju kemikalija. Pa znajte kako ljeti koža jače upija otrove.

I iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) upozoravaju na usku povezanost između masovne upotrebe kemikalija u tekstilnoj industriji te sve većeg zagađenja okoliša i zdravstvenih poremećaja, pa stoga pozivaju na hitne mjere da se u odjeći i drugim tekstilnim proizvodima opasne kemikalije zamijene sigurnijim alternativnim rješenjima.

U WWF-u su posebno zabrinuti zbog jednog relativno novog aditiva u tekstilnoj industriji, zbog čega upozoravaju roditelje da pažljivo kontroliraju deklaracije na odjeći koju kupuju djeci te da kad god mogu kupuju odjeću izrađenu od prirodnih vlakana. Kemikalije na koje upozorava WWF su perfluorinati (PFC), među kojima je i neprianjajući aditiv teflon. Te kemikalije sve češće se koriste u proizvodnji odjeće zato što joj produžavaju vijek trajanja, a i smanjuju gužvanje. Uglavnom, većina odjevnih predmeta na kojima stoji oznaka “bez glačanja” (“no-iron”) sadrži PFC.

Najrizičnije tkanine

U grupu tkanina koje nose najviše rizika spadaju:

  • one koje imaju oznaku da se ne gužvaju, da se ne skupljaju u pranju te da nisu osjetljive – takve tkanine otpuštaju formaldehid
  • one koje ne upijaju znoj i brzo se suše – takve tkanine sadrže fluoropolimere (sličan sastav kao teflon) koji se koriste zato što sprečavaju upijanje vode i ulja
  • one koje sprečavaju znojenje i neugodne mirise – sadrže kemikalije koje djeluju kao baktericidi i fungicidi, triklosan i nano čestice koji su opasni neurotoksini i iritansi.

Najopasnije mogu biti tamne i žarko obojane tkanine. Najmanje toksina bit će u bijeloj i svijetloj odjeći te onoj od prirodnih materijala.

Prepoznajte odjeću s formaldehidom

Tkanine koje sadrže formaldehid povezuju se s čak 30 posto većom učestalošću raka pluća, iritacijama kože i dišnog sistema te kontaktnim dermatitisom.
Možete ih prepoznati po “čudesnim” svojstvima koja se navode oznakama:

  • neprianjajuće (anti-cling)
  • bez statičkog elektriciteta (anti-static)
  • ne skuplja se u pranju (anti-shrink)
  • vodootporno (waterproof)
  • sprečava znojenje (perspiration-proof)
  • otporno na moljce (moth-proof)
  • otporno na plijesan (mildew resistant).

Osim toga, formaldehid se koristi u bojenju tkanina i otiskivanju slika i natpisa kako bi se fiksirala boja, uzorak ili slika te spriječilo izbljeđivanje. Nažalost, naširoko se koristi i u proizvodnji posteljine, od koje se danas također traži da se ne gužva, da je otporna na znojenje i sl. Stoga je jedini siguran izbor posteljina od pamuka, i to bijele ili svijetle boje, jer se kod takvih tkanina ne koristi formaldehid za fiksiranje boje.

Najsigurnije su tkanine izrađene od prirodnih vlakana.

  • Pamuk – i dalje je jedan od najkvalitetnijih i za zdravlje najsigurnijih izbora, posebno organski pamuk, no njega je teže pronaći budući da čini samo jedan posto svjetske proizvodnje pamučnih tkanina.
  • Lan – jedno od najčvršćih prirodnih vlakana.
  • Konoplja – prirodno je otporna na insekte, pa u uzgoju nisu potrebni fungicidi, herbicidi ili pesticidi. Vlakna konoplje čak su četiri puta čvršća od pamučnih vlakana.
  • Svila – kraljica tkanina pouzdan je prirodan izbor, no pripazite je li obrađena sintetskim bojama.
  • Vuna – većina vune danas je zagađena kemikalijama, poput pesticida koji se koriste za uništavanje nametnika. Srećom, vuna iz organskog uzgoja sve je raširenija pa nastojte odabrati predmete izrađene od nje.

Najbliže koži

Kolika je razlika između organskog i neorganskog pamuka najbolje ilustrira podatak da obična majica kratkih rukava izrađena od neorganskog pamuka sadrži oko 150 grama pesticida i umjetnih gnojiva. Zanimljivo je znati i da se četvrtina svih umjetnih gnojiva u svijetu koristi upravo u proizvodnji pamuka, što je još jedan dobar razlog za izbor odjeće od organskog pamuka. Naravno, nije lako, a ni financijski moguće od danas do sutra potpuno promijeniti cijelu garderobu. Stoga, za početak od organskog pamuka nabavite ono što je u najbližem dodiru s kožom, poput donjeg rublja, pidžama i spavaćica, plahta i jastučnica. Potom polako obnavljajte garderobu postupno mijenjajući odjevne predmete od sintetskih vlakana onima izrađenim od prirodnih tkanina.

Pazite na “made in China”

Uprkos eventualnom postojanju zakonskih odredbi koje se odnose na upotrebu formaldehida u tekstilu, ona je izuzetno raširena u cijelom svijetu, uključujući i zapadne zemlje te poznate brandove za koje ste možda mislili da su sigurni. Dovoljno je reći da je protiv tvrtke Victoria’s Secret prije nekoliko godina bila podignuta sudska tužba zbog visoke razine formaldehida u grudnjacima koje ta tvrtka proizvodi.

Ipak, treba reći da je Kina zemlja koja ima najmanje kontrola i u kojoj se formaldehid najviše koristi, pa budite oprezni sa svim tkaninama s oznakom “made in China”, pa makar nosile markice poznatih svjetskih brandova.

U većini veza žene su zadužene za kupnju muškog donjeg rublja. Ako je tako i kod vas, pripazite da svom muškarcu ne kupujete sintetičko donje rublje, a ako ga već ima, bacite ga i zamijenite pamučnim.

Sintetsko donje rublje i neplodnost

Donje rublje od sintetike povećava rizik od neplodnosti kod muškaraca, pokazalo je jednogodišnje istraživanje provedeno na životinjama. Kod onih koji su u tom periodu nosili široke pamučne “hlačice” nije došlo ni do kakvih promjena, dok je kod onih koji su nosili “hlačice” od poliestera došlo do smanjenja broja spermatozoida u sjemenoj tekućini te do degeneracije testisa.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh