Medicinska sestra zarađuje 3.547 eura, pekar 3.502, prodavac peciva 1.839, bagerista 3.421, službenik u banci 4.875, inženjer građevine 5.246, profesionalni vozač 2.556, krovopokrivač 3.265, električar 3.143, elektromehaničar 3.694, staratelj 3.598…
Plata keramičara je 3.003 eura, frizera 1.684, vodoinstalatera 3.056, kasira 2.214, konobara 1.934, kuhara 2.284, molera 2.776, zidara 3.214, a tesara 3.153 eura, prenosi Večernji list.
Ali, to su iznosi koje radnik ne dobije na ruke, jer se od tog iznosa prvo mora namiriti država preko poreza i doprinosa. Plaća se i porez crkvi.
Visina poreza koji se odbija od plate zavisi od poreske klase zaposlenog, a u računici ulogu igra i to je li radnik u braku ili je samac, da li je samohrani roditelj, koliko ima djece i drugi podaci.
Njemci imaju šest poreskih klasa. Treća se, na primjer, preporučuje supružnicima čiji partner nema primanja ili su njegova mnogo manja, dok se četvrta preporučuje bračnim parovima koji zarađuju otprilike jednaku platu. Što je veća plata, veća je i razlika kod promene poreskih klasa.
Na neto platu u Njemačkoj tako utiče više faktora, od poreske klase do broja djece, crkvenog poreza i osiguranja.
Ako, recimo, neko ima bruto platu od 3.000 eura, neto plata u prvoj poreskoj klasi biće mu 1.938 eura, u drugoj 1.991, trećoj 2.226, četvrtoj 1.938, petoj 1.575, a u šestoj 1.533 eura.
Njemačka ima i određenu minimalnu satnicu. Početkom ove godine došlo je do povećanja minimalne plate po satu rada sa 9,19 na 9,35 eura po satu rada.
Minimalna satnica uvedena je 2015. godine i bila je 8,50 eura. Od tada stalno raste, a do sredine 2022. godine trebalo bi, prema procjenama, da iznosi 10,45 eura, prenosi B92.
