Posao

Minimalac u Njemačkoj 1.116 eura, Luksemburgu 2.000, Hrvatskoj 400, a u BiH 208 eura

Ako se usporedi minimalna satnica Luksemburga, kao države s najvećom satnicom, i BiH, ispada da Luksemburžanin zaradi za sat koliko bh. građanin ne može za cijeli dan.

Pretraga kontejnera - Depo.ba

Advertisements

Zaposleni koji radi puno radno vrijeme ne bi smio biti siromašan – to bi mu trebala jamčiti minimalna plaća. Ali realnost je često drugačija. Sudbina radnika na minimalcu nigdje nije laka, ipak ta zarada na Zapadu osigurava osobama da sa svojom zaradom mogu preživjeti mjesec. S minimalnom plaćom od 208 eura bh. radnici su na samom evropskom začelju po visini minimalca, piše “Večernji “.

Minimalna plaća uvijek znači stalna kalkuliranja, dok je u BiH to umijeće preživljavanja. Za prvi primjer uzeli smo Njemačku, koja je za bh. građane sinonim dobrog života. Njemačka ima jedan od najviših iznosa minimalne plaće u Europi – barem kada se gledaju apsolutne brojke. Ko radi puno radno vrijeme za minimalnu plaću, zaradi mjesečno oko 1580 eura bruto. Time se u evropskom prosjeku Njemačka nalazi pri vrhu. No, koliko je to doista, odnosno može li se i kako s minimalcem u nekoj zemlji normalno živjeti, ne pokazuje apsolutni iznos, već relativni. Potrebno je taj zbroj, dakle, staviti u kontekst realnih životnih troškova zemlje u kojoj se živi i radi. Prema podacima za 2017. godinu, koje je objavio “Deutsche Welle”, u Njemačkoj samac, koji radi puno radno vrijeme za minimalnu plaću, mogao bi, nakon što su mu od bruto iznosa odbijeni svi porezi i socijalna davanja, kući donijeti 1110,50 eura. Zvuči još uvijek dobro. Ali zapravo je to samo 14,5 eura iznad službene granice siromaštva u Njemačkoj, od ove godine nakon povećanja satnice ostaje mu 20 eura. Općenito se unutar EU-a siromašnom smatra osoba koja zarađuje manje od 60% prosječne plaće. Što znači da su u BiH svi oni koji rade za minimalac debelo ispod te granice s obzirom na to da je minimalac oko 44% od prosječne plaće. Naravno, te iznose uvijek treba staviti u kontekst stvarne situacije u svakoj zemlji, odnosno uzeti u obzir cijene hrane, stanarine i slično. Potrebno je taj zbroj, dakle, staviti u kontekst realnih životnih troškova zemlje u kojoj se živi i radi. Na čelu evropske ljestvice je Luksemburg s mjesečnom zaradom od oko 2000 eura, dok se pri dnu nalazi, primjerice, Rumunjska s oko 250 eura. Hrvatska je s oko 400 eura minimalne plaće u donjem dijelu ljestvice. Ali čak ni u Luksemburgu radnici s minimalnom plaćom nisu jako udaljeni od granice siromaštva. Granica siromaštva u Rumunjskoj nalazi se na 137 eura, dok zaposleni s minimalcem zarađuju gotovo dvostruko više. No, kada se pogleda opća situacija, tu je Rumunjska prilično loša, tamo gotovo trećina stanovništva nije u stanju staru odjeću zamijeniti novom.

I Evropska trgovinska unija predložila je da zakonske minimalne zarade budu takve da mogu osigurati minimalni životni standard i da budu najmanje 60% prosječne plaće. No, u BiH nije problem odnos minimalne i prosječne plaće. Ako se usporedi minimalna satnica Luksemburga, kao države s najvećom satnicom, i BiH, ispada da Luksemburžanin zaradi za sat koliko bh. građanin ne može za cijeli dan. U BiH je problem što prosječna plaća ne može pokriti ni polovinu potrošačke košarice četveročlane obitelji, dok minimalna ne može pokriti ni troškove hrane, što u ostatku Evrope nije slučaj.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh