Energija

Teslin toranj: Kako je propao veliki eksperiment?

Početkom 20. vijeka, Tesla je postao poznat po svom radu na naizmjeničnoj struji, ali je imao i druge velike ideje. Nikola Tesla je izgradio džinovski toranj za slanje električne energije širom svijeta. Ipak, stvari se nisu odvijale onako kako je planirao.

Teslin toranj - Nationalgeographic.rs

Advertisements

Toranj je bio visok 57 metara. Osnova je uramljena drvetom, a džinovska kugla na vrhu, prečnika 20 metara, je napravljena od čelika. U zemlji ispod, rečeno je da su se nalazili tuneli i “sistem gvozdenog korijena” koji je prodirao duboko u zemlju. Nikola Tesla je vjerovao da je toranj samo početak čitavog sistema koji bi mogao isporučivati struju, bez žica, čitavom svijetu.

Početkom 20. vijeka, Tesla je postao poznat po svom radu na neizmjeničnoj struji, ali je imao i druge velike ideje. U svojoj laboratoriji u Koloradu radio je na eksperimentu za bežični prijenos, pokušavajući da pošalje struju kroz zemlju. Iz njegovih bilješki o ovom radu je teško izvući zaključke. Ali čini se da je najmanje u jednoj situaciji imao uspjeha. Na kraju, on se vratio na istok uvjeren da može pretočiti ovu ideju u stvarnost, u mnogo većoj mjeri.

Tesla je obezbjedio podršku od 150.000 dolara od Dž. P. Morgana. Investitora je najviše interesovala ideja o bežičnoj komunikaciji. Guljelmo Markoni, italijanski pronalazač, je u to vrijeme predstavio sistem bežične telegrafije, slanjem poruka sa brodova nazad na kopno. Ali Tesla je imao veće ideje.

Izgradnja je počela 1901. godine na Long Ajlendu na onome što će postati poznato kao Vardenklif toranj. Tesla je zamišljao da će to biti početak mreže kula, od najmanje 30 kula širom svijeta. Vjerovao je da će mu te kule omogućiti da šalje struju kroz atmosferu, u koju bi se mogao uključiti svako sa ispavnom opremom. Električna energija bi bila sveprisutna. Učinio bi čitav ovaj svijet svjetlim.

Ipak, ova ideja nikada ne bi uspjela: naučne teorije koje su podupirale Teslin san su kasnije razdvojene. Električna energija se može prenijeti kroz vazduh, ali količina snage koja je potrebna za slanje bilo kog značajnog iznosa čini ovo nepraktičnim sistemom. Čak i da je pokušao, Tesli je bilo potrebno više novca, što Morgan nije želio da obezbjedi. Bilo je izvještaja o varnicama koje su letjele iz tornja, ali metalna sfera je i dalje stajala tamo iz misterioznih razloga.

Pošto su finansije presušile, Tesla je založio imovinu i na kraju, kako su se finansijski problemi povećavali, izgubio je sve u cjelosti. Novi vlasnik je 1917. godine riješio da uništi toranj dinamitom i pretvori ga u metalni otpad. Poslije prve eksplozije kula se nakrivila prema tlu, a potom su je radnici srušili, prenosi “National geographic“.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh