Energija

PROPAO SASTANAK U DOHI: Iran odbio smanjiti proizvodnju, ostaje niska cijena nafte!

Sastanak zemalja-izvoznica nafte u Dohi (OPEC + Rusija) na kojem je trebalo da se donese odluka o zamrzavanju proizvodnje tog energenta, završen je bez rezultata, saopćio je novinarima nigerijski ministar za naftu.

OPEC - Slobodna-bosna.ba

Sudionici sastanka dogovorili su se da naredni put o mogućnosti zamrzavanja proizvodnje nafte razgovaraju na sastanku OPEC-a u junu, rekao je nigerijski ministar, piše “SB“.

Prema riječima katarskog ministra nafte i energetike Muhameda bin Saleha el Sada, sudionicima sastanka u Dohi potrebno je dodatno vrijeme da bi održali konsultacije.

Rusija, Saudijska Arabija, Katar i Venecuela predložili su da se zamrzne obim proizvodnje nafte kako bi smanjena potrošnja povećala traažnju i dovela do rasta cijena tog energenta.

No, na sastanku u Dohi nije sudjelovao Iran koji se protivi smanjenju proizvodnje sve dok ne dostigne razinu proizvodnje iz vremena prije uvođenja međunarodmoh sankcija.

Kako je ranije novinarima saopćio ministar energetike Kazahstana Kanat Bozumbajev, komentirajući tok sastanka, sudionici susreta u Dohi su „trgovali“.

Sastanak je počeo 6,5 sati kasnije nego je prvobitno bilo planirano, jer je Saudijska Arabija insistirala da u dogovoru sudjeluju sve članice OPEC-a, uključujući i Iran.

Prije godinu dana OPEC je donio povijesnu odluku o zadržavanju visoke razine proizvodnje uprkos naglom padu cijena budući da su naglasak stavili na očuvanje tržišnog udjela. Time su u prvom redu željeli s tržišta istisnuti američku konkurenciju koja naftu proizvodi iz škriljca. Ta tehnologija donosila je sa sobom i više troškove pa je bila neisplativa uz cijene niže od 60 dolara za barel.

Analitičari upozoravaju da izostali dogovor u Dohi nagovještava da se najutjecajnije članice kartela pripremaju za nove bitke za tržišni udio, pri čemu je tržište ionako hronično prekomjerno opskrbljeno a potrošnja zaostaje za proizvodnjom nekih dva miliona barela dnevno.

Niska cijena nafte najviše pogađa Rusiju, koja više od pola BDP-a dobiva od izvoza energenata, i ekonomisti smatraju da niska cijena nafte u kombinaciji s međunarodnim sankcijama, nanosi Rusiji ogromnu štetu.

Zato Rusi sumnjiče da je u sve upletena CIA, koja je na sličan način 1980-ih izazvala i slom SSSR-a.

Ako se cijena nafte po barelu zadrži na sadašnjoj razini, procjenjuje se da će Rusija gubiti godišnje 90 do 100 milijardi dolara.

Drastičan pad cijene nafte, koji su SAD uspješno orkestrirale uz pomoć svojih saveznika Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta, poprilično je oštetio rusku ekonomiju.

Najveća zemlja na svijetu već se nalazi u recesiji, prvi put još od 2009. godine. Iako Zapad nije uspio u svojoj namjeri da potpuno ekonomskli obogalji Rusiju, sankcije, slabljenje nacionalne valute i pad cijene energenata i te kako štete toj državi.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh