BIZnews

Odlaze jedan po jedan. IT stručnjaci. Inžinjeri. Građevinari. ‘BiH je postala zemlja u kojoj se radnik traži ‘na kašičicu’

Tokom prošle godine u BiH izdato je 2.638 radnih dozvola, za radnike iz Turske, Srbije, Albanije, Bangladeša, Sjeverne Makedonije i Hrvatske

Bosna i Hercegovina je odavno suočena sa znatno visokim brojem nezaposlenih. Uz to, sada se suočavamo i sa manjkom stručnog kadra. Poslodavci teško pronalaze kvalitetnu radnu snagu u državi, pa traže njen uvoz. No, otegnute su im zakonske procedure, zbog čega su pojedini primorani zatvoriti kompanije.

Odlaze jedan po jedan. IT stručnjaci. Inžinjeri. Građevinari. Samo za Njemačku i Sloveniju od januara do maja otišlo je 6.000 radnika. Po 1.500 svaki mjesec. Uglavnom zanatlija i medicinara. Podaci su to Agencije za rad i zapošljavanje BiH koja posreduje u pronalasku posla domaćim radnicima u ovim zemljama. Situacija je, dakle, još i poražavajuća, budući da veliki broj osoba posao u inozemstvu nađe samostalno. Posebno mladi. Kojima razlog za odlazak više nije samo ekonomski.

“Odlaze kadrovi koji imaju solidna primanja, adekvatna primanja, ili imaju formiranu porodicu u BiH. međutimo odlaze zbog budućeg položaja njihovih porodica u BiH, ne vide perspektivu u BiH na način na koj je vide negdje drugo, i oni odlaze i zbog ekonomske situacije i zbog lošeg socijalnog ambijenta u kojem žive, lošeg političkog ambijenta u kojem žive”, naveo je Aziz Đipa iz Instituta za razvoj mladih “Kult”.

Perspektivu, s druge strane, ne vide ni poslodavci. Od Une do Drine, ne mogu pronaći radnike. Posebno oni iz sektora građevine, ugostitelji, vozači, radnici uslužnih djelatnosti. Poslodavci mole nadležne da hitno olakšaju proceduru za zapošljavanje stranaca kao što je nedavno uradila NSRS, kako bi te radnike mogli dovesti iz drugih zemalja. Ili će pojedini morati zatvoriti firme ili radnje.

“Imamo neka obećanja međutim ako govorimo o konkretnim aktivnostima nemamo ništa, ja se bojim da će sad to pogotovo pred izbore biti jedna osjetljiva tema gdje će naši političari pokušati to da obrazlože na svoj način i ja se duboko nadam ako ništa poslije izbora da će se zaista moći otvoreno pričati o toj temi jer za neke branše, za neke kompanije, to je nasušna potreba”, istakao je Adnan Smailbegović,predsjednik Udruženja poslodavaca BiH.

Tokom prošle godine u BiH izdato je 2.638 radnih dozvola, za radnike iz Turske, Srbije, Albanije, Bangladeša, Sjeverne Makedonije i Hrvatske. S druge strane, na evidencijama za zapošljavanje bilježimo oko 350.000 osoba. Ukoliko se taj trend nastavi, do 2025. godine domaće tržište radne snage će presušiti. A ekonomski rast će izostati.

“Nama otprilike treba šest posto da rastemo godišnje, uzastopno tri godine da bi mogli ući u red srednje razvijenih zemalja. Rastemo otprilike dva posto do tri posto godišnje. Mi smo dakle još uvijek zemlja koja gdje postoje egzistencijaln problemi, ako hoćemo da upadnemo u tu zamku srednjeg dohotka gdje su upale Mađarska, Slovačka, Poljska, pa djelomično i Hrvatska ok Zagreba, onda moramo rasti 6% godišnje, a to ne možemo bez radne snage”, mišljenja je ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

Kako ublažiti taj trend pitanje je o kojem se nadležni moraju pozabaviti. Jedno od rješenje je i dualno obrazovanje koje se u BiH skoro pa nikako ne praktikuje. Od zemlje koja godinama “izvozi“ radnu snagu zbog niske cijene rada, Bosna i Hercegovina je postala zemlja u kojoj se radnik traži “na kašičicu“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh