Cijena će biti ista kao i prošle godine, zbog čega će se globalna ekonomska situacija odraziti na kvalitet budućih uroda u godinama koje nam dolaze, piše Klix.
Uzgoj jagoda posebno je izražen u Tuzlanskom kantonu gdje je pod ovom vrstom voća blizu 80 hektara zemljišta u plastenicima i pod otvorenim nebom, a najviše njih se nalazi na prostoru Čelića.
Tamošnji voćari u proteklom periodu izvršili su pljevljenje, hemijsku zaštitu uroda, pripremu ambalaže za pakovanje, ali i ugovaranje otkupljivača.
Prvi urod manji za 20 posto
“Mi smo prošle godine imali velike probleme zbog suše koja je uništila mnogo zasada. Ove godine situacija je turbulentna zbog mraza, vjetra i oscilacija u temepraturama zraka, usljed kojih gubimo prvi urod u obimu od 20 posto. Ali, opet ne možemo biti nezadovoljni jer će sigurno situacija na startnoj poziciji biti bolja nego lani”, kaže za Klix.ba Mustafa Mešković, uzgajivač i predsjednik Grupacije jagodara TK.
Globalni ekonomski problemi odražavaju se i na ovaj sektor poljoprivrede, posebno u kontekstu poskupljenja repromaterijala gdje su cijene u odnosu na prošlu godinu sada veće između 50 i 300 posto.
To se, prema riječima našeg sagovornika, neće odraziti na finalnu cijenu proizvoda koja bi trebala biti kao i prošlogodišnja, ali hoće na kvalitet budućih uroda.
Kada je riječ o cijenama po kilogramu, one bi trebale iznositi 3,50 KM za jagodu prve klase, dok ona iz druge košta 2,20 maraka.
“Nama u ovom aprilu jedan luk za plastenik je koštao 40 maraka, a prošle godine on je imao cijenu od 15 KM, najlon je bio tri, a sada je sedam i po maraka, dok je gnojivo bilo tri marke, a sada je pet i po. Iako bi trebali, mi sada veću cijenu jagoda ne možemo formirati jer znamo da to građani neće moći kupiti te dolazimo do drugog problema – kako saditi u budućim godinama. Mnogo ljudi će nasade ostaviti u drugoj ili trećoj godini, što nije dobro za kvalitet i prinos”, pojasnio je Mešković.
Beračima dnevnica od 50 KM
Uz povećanje cijena repromaterijala, ove godine i za berače će biti potrebno izdvojiti više novca jer su dnevnice veće.
“Mi smo prošle godine beračima plaćali do 40 maraka, a oni će ove sezone dobivati 50 KM, uz deset maraka za hranu i prijevoz. Također, njih je sada teško pronaći i vjerujem da će glavna berba trajati duže. Kako bi se ona svela na najmanji mogući nivo, sigurno će i vlasnici parcela iz svojih domaćinstava organizirati radnu snagu”, dodao je Mešković, koji se uzgojem jagoda bavi već 28 godina.
I ove godine okvirno 500 osoba prema planu bi trebali proizvesti dvije hiljade tona jagode, što će biti dovoljno za podmirivanje domaćeg tržišta.
Određene manje količine bi mogle završiti u zemljama Evropske unije, s obzirom na to da su pojedini uzgajivači odustali od izvoza zbog prevelikih gužvi koje se stvaraju na hrvatskoj granici. Kada je riječ o regiji očekuje se da će bh. jagode biti zastupljene najviše u Srbiji.
