BIZnews

Među najuspješnijim kompanijama – Svih 217 proizvoda Perutnine Ptuj-S i Perutnine Ptuj-BH sto posto bh porijekla

Do sada je Grupacija Perutnina Ptuj u razvoj proizvodnje u BiH uložila više od 40 miliona eura i danas je Perutnina Ptuj-BH među najuspješnijim kompanijama u Grupaciji. Od početka poslovanja uspjeli smo ispuniti sve planove i ostvariti dobitak poslovanja, koji se odmah i reinvestira u proizvodnju, što je vrlo rijedak slučaj u BiH

No image - Haber.ba


Perutnina Ptuj (Foto: Bih.banke-biznis.com)

Strane investicije

Mladen Andrić, direktor Perutnina Ptuj-BH

Kakvo je stanje u peradarskoj industriji BiH, kao i u privrednim djelatnostima vezanim za nju? Da li se stanje može porediti sa onim prije rata?

Peradarstvo u Bosni i Hercegovini suočeno je s nizom problema i izazova s kojima se s manje ili više uspjeha nosi već godinama. Prije rata ovo je bila jedna od najrazvijenijih grana stočarstva, dok sada domaće peradarstvo zadovoljava oko 65% domaće potražnje. Danas je jedan od najvećih problema neprepoznavanje velikih potencijala ove branše od strane države. A kao posljedicu toga imamo neusklađenost zakona, neadekvatne veterinarske i druge kontrole i ostalo što onemogućava usklađivanje pravila proizvodnje  s europskim peradarskim zakonodavstvom.

Kakvu ulogu u okviru peradarske industrije ima Perutnina Ptuj-BH?

Perutnina Ptuj-BH je prva u BiH uspostavila proizvodnju u KSS sistemu odnosno u sistemu kvaliteta, sigurnosti i sljedivosti, koji je jedini validan način proizvodnje prema savremenim standardima. KSS sistem je ustvari vertikalno integirani lanac proizvodnje u kojem su vertikalno uvezani svi procesi proizvodnje od njive do viljuške. Proces proizvodnje počinje u Perutnini Ptuj S u Srpcu, gdje uzgajamo matična jata i brojlere, pod našim strogim nadzorom. Dalja prerada i proizvodnja odvija se u Perutnini Ptuj-BH, tako da je svih 217 proizvoda Perutnine Ptuj-S i Perutnine Ptuj-BH sto posto bosanskohercegovačkog porijekla. Važno je napomenuti da Perutnina Ptuj u BiH zapošljava više od 570 radnika, u obje tvornice, što nije malo obzirom da se radi o zapošljavanju u realnom sektoru, što je kod nas prava rijetkost. Svi segmenti proizvodnje, u obje tvornice, odvijaju se strogo kontrolirano i prema visokim standardima Perutnine Ptuj. Imamo uspostavljene zakonom utvrđene standarde (HACCAP, Halal, ISO), ali i naše sopstvene standarde koji nadilaze zakonom propisane. To je nedavno potvrdila i komisija Europske unije koja je bila u kontroli u tvornicama za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina u BiH i koja je utvrdila da jedino Perutnina Ptuj ima implementirane sve potrebne standarde i da naši proizvodi u potpunosti odgovaraju strogim zahtjevima tržišta Europske unije. Upravo zato KSS sistem odnosno vertikalno integrirani lanac proizvodnje, koji predstavlja jedini način koji osigurava maksimalnu sigurnost i sljedivost proizvoda, koji smo uspostavili u našim tvornicama daje veliku podršku peradarstvu u BiH, jer pokazuje i dokazuje da je proizvodnja prema europskim standardima moguća i u našoj zemlji.

Da li se Perutnini isplatila investicija u BiH?

Do sada je Grupacija Perutnina Ptuj u razvoj proizvodnje u BiH uložila više od 40 miliona eura i u tvornici u Brezi instalirala najsavremeniji pogon za proizvodnju mesnih prerađevina od mesa peradi u ovom dijelu Europe te preselila znanje i iskustvo skupljeno tokom više od 100 godina rada. Danas je Perutnina Ptuj-BH među najuspješnijim kompanijama u Grupaciji Perutnina Ptuj i od početka poslovanja uspjeli smo ispuniti sve planove i ostvariti dobitak poslovanja, koji se odmah i reinvestira u proizvodnju, što je vrlo rijedak slučaj u BiH. Reinvestiranje u proizvodnju je najbolji pokazatelj ozbiljnosti nas, kao bh. kompanije, ali i matičnog društva, da Perutnina Ptuj-BH sačuva lidersku poziciju na domaćem tržištu i da postane jedno od najznačajnijih izvoznih kompanija iz naše zemlje.

Postoji li saradnja sa proizvođačima mesnih prerađevina u BiH i regiji?

Imamo korektnu saradnju sa svim kompanijama, ne samo peradarske već općenito mesoprerađivačke branše u BiH. Međutim, kako Perutnina Ptuj u BiH ima dvije tvornice u kojima uzgajamo, proizvodimo i prerađujemo mesa peradi, do sada poslovno sarađujemo s više od 200 kooperanata koji nadopunjavanju naše potrebe za sirovinom. Posebno cijenimo nastojanje određenih proizvođača, koji rade vrlo naporno, da organiziraju proizvodnju prema visokim zahtjevima Europske unije, jer znamo da to nije nimalo jednostavan zadatak. Mi jesmo konkurencija, ali kako niko od nas svojim kapacitetima ne može da zadovolji potražnju domaćih potrošača, znači da ima prostora za egzistenciju svih nas na tržištu. Od 2010. godine u BiH udvostručena je potrošnja mesa peradi i trend rasta potrošnje nastavlja značajno da raste, što znači da će na tržištu biti mjesta za ozbiljne i konkurentne proizvođače.

Nedostatak kvalitetne veterinarske i druge vrste kontrola u proizvodnji hrane sprečava izvoz peradarskih proizvoda u zemlje EU. Kako se ovaj problem može riješiti?

Strukture vlasti na nivou države i entiteta moraju krajnje ozbiljno pristupiti što hitnijem rješavanju nagomilanih problema u ovoj oblasti. Činjenica je da iza svakog ozbiljnog proizvođača prehrambene industrije mora stajati država, jer EU niti bilo koja druga razvijena zemlja neće vam dozvoliti uvoz na njeno tržište ukoliko nisu sto posto sigurni u kvalitet i sigurnost proizvoda.

Nema nikakvog specijalnog recepta kako riješiti probleme kontrola u meso-prerađivačkoj branši. Dovoljno je „prepisati“ i implementirati procedure EU, jer u konačnici, ako je pristupanje EU cilj države onda je implementacija tih kontrola neminovna. Dakle, potrebna je samo bolja efikasnost i organiziranost nadležnih organa i ništa više. Proizvođači su dužni poštovati pravila i zakone, ali ako ne postoji adekvatan zakonski okvir, ako ne postoji institucija i procedura kontrole, kako onda može proizvođač nešto poštovati i na koji način može dokazati da je njegov proizvod sto posto kontroliran, kvalitetan i siguran.

Perutnina Ptuj-BH zahvaljujući transferu znanja iz matičnog društva sa samim uspostavljanjem proizvodnje uspostavila je i interne kontrolne, koje su većinom strožije od zakonom propisanih. Zato nama kao proizvođaču samo može biti u interesu da država uspostavi adekvatne kontrole, bilo da se radi o dobrobiti životinja, koji je gorući problem bh. peradarstva, ili kontrole HACCP ili bilo koja druge vrste kontrole, jer smo u svako doba spremni adekvatno odgovoriti na te zahtjeve.

Mislim da peradari u BiH, koji ozbiljno shvaćaju peradarstvo i prehrambenu industriju, ne protive se niti jednoj mjeri koju moramo implementirati u proizvodnji, preradi ili distribuciji, ako će nam to omogućiti krajnju korist, a to je nesmetan plasman naših proizvoda u bilo koju zemlju Europske unije ili svijeta.

Da li postoje tržišta van EU na kojima bi bh. peradari mogli plasirati svoju proizvodnju?

Mladen Andric 3Naravno da postoje. Tržišta Turske, Rusije, Bliskog istoka… to su mnogoljudne zemlje prema kojima se možemo značajno otvoriti i koje su dovoljno velike da na njihovim tržištima možemo plasirati sav izvoz bez ikakvih problema. Perutnina Ptuj S i Perutnina Ptuj-BH sada su usmjerene, osim zadovoljavanja potreba domaćeg tržišta, ka izvozu te  planiramo izvoz proizvoda na tržišta Crne Gore, Kosova i Makedonije. Uskoro treba da krene izvoz i za Albaniju, Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate. Kako Grupacija Perutnina Ptuj ima uspostavljenu vertikalno integriranu proizvodnju u Hrvatskoj i Srbiji nemamo potrebu izvoziti u susjedne zemlje. Također, matično društvo iz Slovenije podmiruje svoj dio tržišta i Europsku uniju, te smo u skladu sa time usmjerili izvoz prema zemljama Arabije, Turskoj i geografski bližim zemljama. Posebno su nam velika očekivanja od izvoza u Tursku, jer probne količine koje smo izvezli pokazale su da su naši proizvodi naišli na vrlo dobar prijem kod potrošača i da postoji značajna potražnja.

Ko su lideri u proizvodnji i da li mali proizvođači imaju šansi u tržišnoj utakmici u BiH?

Industrijalizacija peradarske proizvodnje ubrzano mijenja koncepciju razvoja prempotrebama i zahtjevima kupaca. Prije samo nekoliko desetljeća, ponuda pilećeg mesa je uglavnom bila samo kroz cijeli trup odnosno cijelo pile. Sada postoji povećana potreba za raznovrsnijom ponudom, odnosno potrošači sve više žele ponudu polugotovih i gotovih proizvoda. Zbog promijenjenih životnih navika sve veći akcent potrošači stavljaju na kvalitet, sigurnost i bogatu ponudu proizvoda.

Perutnina Ptuj – BH je lider na bh. tržištu i uz nas ima još nekoliko proizvođača koji mogu odgovoriti na zahtjeve potrošača. Mali proizvođači teško mogu konkurirati velikim proizvođačima zbog kompleksnosti proizvodnje, ali i implementaciji savremene tehnologije koja omogućava da, recimo u roku od jednog sata, u pet pogona Perutnine Ptuj S, obradi se 6.000 komada brojlera. Budućnost malih proizvođača je u kooperantskom odnosu s velikim proizvođačima, što im omogućava ne samo siguran plasman proizvoda, već i implementiranje vrlo visokih proizvodnih standarda uzgoja brojlera, čime postaju konkuretni na tržištu.

Kako ocjenjujete konkurenciju?

Postoji konkurencija, ali zbog neuređenosti zakona i propisa u okviru branše, kao i zbog problema s državnim poticajima, smatram da će realno proći još neko vrijeme dok se ne stvori jaka domaća konkurencija.

Koji su najveći problemi s kojima se susrećete u BiH?

Najveći problemi su neusklađenost nadležnosti u zakonodavstvu, neefikasan inspekcijski sistem te nepostojanje jedne institucije koja izdaje certifikat potreban da bi meso izvezli iz BiH. Kreatori politika u BiH, kao i sami proizvođači su u raskoraku i rijetko slušamo jedne druge, a još rjeđe radimo na rješavanju konkretnih problema s kojima se suočavaju svi koji rade u realnom sektoru. Činjenica je zbog nedostatka podrške države ovoj industriji nisu samo peradari na gubitku, već i država gubi milione na godišnjem nivou.

Kako ocjenjujete ovdašnji poslovni ambijent, a kako zakonske okvire u kojima se posluje?

Poslovni ambijent u kojem posluje Perutnina Ptuj-BH pun je zapreka i teškoća. Zakonska regulativa već dugo ne prati ambicije ozbiljnih proizvođača, kakva je Perutnina Ptuj-BH, vrlo mali su pomaci kako bi se otklonile postojeće prepreke i to sve dodatno usložnjava stvaranje pozitivnog ambijenta za poslovanje. Zbog svoje ekonomske prirode prerada i proizvodnja hrane od mesa peradi je među najperspektivnijim u prehrambenoj industriji Bosne i Hercegovine. Neke od mnogobrojnih prednosti su prirodna hrana, nezagađenost i tradicija u uzgoju peradi. Mislim da o tome država strateški ne razmišlja, već smo gurnuti na stranu. Podaci govore da je godišnja potrošnja svih vrsta mesa i mesnih proizvoda u BiH oko 135.000 tona godišnje, što znači da se vraća na predratni nivo. Sa između 30 i 40 posto ukupno proizvedenog mesa u BiH Perutnina Ptuj-BH je spremna za svaku pozitivnu inicijativu u prehrambenom sektoru, a zahvaljujući vrlo visokim standardima koje primjenjujemo u proizvodnji, spremni smo i za svaki tržišni izazov.

Da li komercijalne banke imaju sluha za vaše poslovanje i planove?

Banke su komercijalne i svaka ima svoja pravila po kojima će poslovati s proizvođačima. Ono što bi trebalo da bude pravilo je da državne banke više ulažu u privredni sektor i pruže bolju podršku proizvođačima. Smatram da je BiH izgubila korak s metalnom, tekstilnom i nekim drugim industrijama u kojima je bila jaka prije ratnih dešavanja. Sada imamo veliku šansu u prehrambenoj industriji, da je razvijamo i unaprijedimo kako bi bili konkurenti ne samo na stranim tržištima, već i na domaćem, jer ni domaći potrošač ne želi da jede bilo kakvu hranu. Državne banke sa plasmanom dobrih kredita prema industriji treba da budu pogon razvoja i država bi morala puno više da radi na tome.

Projekt „Moje naj meso“

Europska unija i Republika Slovenija pokrenule su međunarodni projekt »Kvalitetno, sigurno, sljedivo – peradsko meso EU porijekla« ili popularno nazvano „Moje naj meso“ s ciljem informiranja i promocije kvalitetnog peradskog mesa porijeklom iz EU, u pet države jugoistočne Europe – BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija. Nosilac projekta je GIZ Mesne industrije Slovenije, koje će tokom tri godine trajanja projekta kroz brojne komunikacijsko-marketinške aktivnosti, namijenjene potrošačima i konzumentima peradskog mesa, povećati prepoznavanje prednosti kvalitetnog peradskog mesa porijeklom iz EU, upoznati ih sa zakonodavstvom i propisima u EU koji osiguravaju da na stolove potrošača stigne isključivo kvalitetno i sigurno meso, uz potpunu sljedivost proizvodnje i kontrole kvaliteta. Predstavit će i posebne oznake kvaliteta, europskih i nacionalnih shema kvaliteta, koje osiguravaju proizvode s posebnim kvalitetom i koji imaju posebne karakteristike radi višeg kvaliteta, geografskog porijekla te tradicionalnih odnosno okolišu odgovarajućih načina proizvodnje. Više informacija potrošači mogu dobiti na web stranici projekta www.mojenajmeso.ba.

(bih.banke-biznis.com)


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh