BIZnews

Država u kojoj je sramota pričati koliko ko zarađuje

U najbogatiji četvrti Stockholma, Östermalmu, privatne jahte i plutajući koktel barovi zaokružuju sliku luke, dok se susjedni bulevar Strandvägen može pohvaliti nekim od najskupljih nekretnina u švedskoj prijestolnici, kao i ekskluzivnim buticima i restoranima.

Švedska - express.hr

U blizini povijesnih zgrada iz 18. stoljeća nalaze se privatne rezidencije i luksuzni poslovni prostori. Kvartom šeću ljudi s dizajnerskim sunčanim naočalama, uživajući u jesenskom suncu. Očito je – svi imaju love, no gotovo je nemoguće pronaći nekog tko želi razgovarati o novcu, piše Express.

“Neću vam reći koliko zarađujem jer ne znam zašto bih to trebao”, kaže 30-godišnji Robert Ingemarsson, koji radi na poziciji senior menadžera u marketingu.

Kao odgovor na to što radi s novcem koji zaradi, kaže ga da troši na dionice, jer voli ulagati.

Victor Hesse, 24, koji je izašao u šoping, kaže kako će uskoro pristupiti internacionalnom programu za talentirane poznatog švedskog branda. Nakon pitanja koliko zarađuje, šturo replicira: “to je povjerljiv podatak”.

Standardne priče o Švedskoj naglašavaju njenu socijalnu demokraciju, visoke poreze i malu razliku u dohocima stanovništva prema globalnim standardima. No, iako je ovaj stereotip zasnovan na činjenicama, jaz između bogatih i manje bogatih neprestano raste od 1990-ih.

Zašto nisu ponosni na svoje bogatstvo?

Oko 20 posto populacije na vrhu pri visini prihoda danas zarađuje četiri puta više nego onih 20 posto ljudi na dnu ljestvice. Veliki prihodi pokazatelj su uspjeha u mnogim zemljama, ali Šveđani imaju odbojnost prema razgovoru u novcu koja je duboko ukorijenjena.

Na ponavljanje tih upita mladim, bogatim Šveđanima uvijek dolazi do istoga – nema razgovora o iznosima, no neslužbeno ljudi vole razgovarati o svojim vikendicama, obiteljskim kućama, jahtama, sportskim automobilima ili šampanjcu u noćnim klubovima. No, doći do službenih komentara je gotovo nemoguće.

“Osjećam da će se to doživjeti kao hvalisanje, pa se ne osjećam ugodno zbog toga”, jedan je od komentara koji objedinjava osjećaje mnogih stanovnika te nordijske zemlje. Čak i oni koji su prvotno pristali na intervju odjednom su postali “prezaposleni” ili su jednostavno nestali.

No, zašto je tako? Zbog čega je razgovor o bogatstvu posve prikladna tema u brojnim dijelovima svijeta, no nitko se u Stockholmu ne ponosi činjenicom da je bogat?

Lola Akinmade Åkerström, autorica knjiga o švedskoj kulturi koja u Stockholmu živi više od jednog desetljeća kaže kako je u Švedskoj govor o novcu neugodna tema. Tvrdi kako je hvaljenje novcem ili čak razgovor o prosječnoj plaći sa strancem takav tabu da se brojni Šveđani osjećaju slobodnije razgovarati o se*su i zdravlju, nego o novcu.

Tako misli i Stina Dahlgren, 28-godišnja novinarka iz Švedske koja je nekoliko godina provela u SAD-u.

“Kad u Americi kažete da puno zarađujete, gledaju vas s poštovanjem i kažu “bravo za tebe”, no ako u Švedskoj kažete da imate dobru plaću, ljudi misle da ste čudni. Ne pita se o plaćama, ne pita se za novac”, kaže ona.

Brojni komentatori kulture slažu se da se velik dio tabua može objasniti duboko ukorijenjenim nordijskim kodom nazvanim Jantelagen, koji promiče ideju da nikada ne mislite da ste bolji od bilo koga drugoga i proziva sve one koji prekrše ovu normu.

“Jantelagen je neizrečeno društveno pravilo koje postoji ovdje u Švedskoj i sjevernim zemljama” objašnjava Akinmade Åkerström, koja istražuje temu u svojoj knjizi Lagom: Švedska tajna dobrog življenja.

Radi se o tome da se ne razmećete, ne ističete pretjerano, a to je dio načina da svi ljudi manje-više budu doživljeni kao isti i uklanja se stres unutar društva.

Jantelagen, što se na engleskom prevodi kao The Law of Jante, dobio je ime po gradu Jante koji je prikazan u fiktivnoj priči norveško-danskog autora Aksela Sandemosea 1933. Taj kodeks ne postoji samo u urbanim sredinama, dapače još je jači u ruralnim, a zapravo je mehanizam socijalne kontrole.

“Ne radi se samo o bogatstvu, već o tome da se ne pravite boljim od drugih”, ističe dr. Stephen Trotter, škotsko-norveški akademik koji pisao je o tom konceptu dok je radio na Sveučilištu u Glasgowu u Škotskoj.

Kao skraćenica za proslavu skromnosti i skromnosti, Jantelagen se ne razlikuje od sindroma “visokog maka” (tall poppy syndrome), popularnog izraza u Australiji i Novom Zelandu koji obuhvaća odbacivanje onih koji su drski zbog svog bogatstva ili statusa.

Jantelagen je povezan sa specifičnim kulturnim normama nordijskih naroda. Primjerice, možete razgovarati o izgradnji kolibe u šumi, postavljanja podnog grijanja u njoj, jaccuzija ili terase, ali ne i o trošenju novca na dva Lamborghinija. Zbog toga bi vas ismijali.

Akinmade Äkerstöm tvrdi da, iako se Švedska teško borila za održavanje globalne slike o sebi kao socijaldemokraciji bez klase, mnogi se Šveđani i dalje okružuju ljudima sličnih prihoda. To znači da se stoga pravila Jantelagena mogu mijenjati ovisno o kompaniji, pa je hvalisanje je prihvatljivije među onima slične pozadine, piše BBC.

Međutim, sve veći broj mladih, uspješnih Šveđana počinje kritizirati Jantelagen i poziva na glasniji razgovor o bogatstvu i uspjehu. Među njima je i Nicole Falciani (22) koja je počela zarađivati vlastiti novac kao tinejdžerka, a danas je popularna influencerica s preko 350 tisuća pratitelja na Instagramu.

Njoj nije problem reći kako joj je uobičajeni honorar 20 tisuća dolara po kampanji koju odradi, a to je novac koji troši na dizajnerske torbe i putovanja, a vlastiti je stan kupila s 20 godina.

“Voljela bih kad bi Jantelagen nestao, jer mislim da bi to bilo mnogo bolje za sve koji ovdje žive … Naše društvo bilo bi mnogo otvorenije kada bismo mogli razgovarati o novcu”, tvrdi ona. “Prilično je lijepa misao da bi svi trebali biti jednaki i da smo svi isti. Ali to ne uspijeva, jer ako radite više nego bilo tko drugi, onda biste se trebali ponositi na to. ”

Cornelius Cappelen, profesor komparativne politike na Sveučilištu u Bergenu u Norveškoj, vjeruje da porast društvenih medija stoji iza pobune mladih protiv Jantelagena.

On tvrdi da bloganje i samopromocija na društvenim mrežama posebno podržava tu vrstu “bijesnog individualizma” koji promovira izdvajanje iz gomile, a do nedavno je toga bilo daleko manje u nordijskim zemljama nego u ostalim zapadnim zemljama, posebno u SAD-u.

Autor smatra da Jantelagenis također postaje manje popularan zbog porasta imigracije. U Švedskoj, najraznolikijoj od nordijskih nacija, oko 25% ljudi rođeno je u inozemstvu ili ima dva strana roditelja.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh