BIZnews

BiH uvozi pecivo i hljeb iz Argentine i Brazila: Tako je to kad ne štitimo domaću proizvodnju

Užas: BiH uvozi čak i pecivo i hljeb iz Argentine i Brazila! Tako je to kad ne štitimo domaću proizvodnju… | DEPO Portal

Hljeb - Kurir.rs

Advertisements

Slabiji prinosi voća i povrća u našoj zemlji, u odnosu na isti period prošle godine posljedica su kiše i leda koji su u velikoj mjeri bili prisutni prije nekoliko mjeseci. Urod šljive je u Modriči, Odžaku, Gradačcu, kažu uzgajivači, gotovo prepolovljen. Loša situacija je i sa povrćem, u prvom redu paradajzom, pa u prodaji ako se i nađe domaći paradajz, kilogram na pijacama košta i tri KM. I cijena paprika je do tri KM, šljiva po kilogramu ide i do 1,80 KM,prenosi Depo.
I što prispije, lošeg je kvaliteta
– Do sada je domaćeg paradajza trebalo da bude u neograničenim količinama, međutim, paradajz je tek počeo zriti. Kasni u većini krajeva zbog ranijeg hladnog vremena, one velike vlage. Ova godina je po pitanju poljoprivrede katastrofalna! Mali prinosi, kasni sve, a i ovo što prispije je vrlo lošeg kvaliteta, tako da to nije ništa dobro – govori za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Nahdet Sulejmen, direktor Opće poljoprivredne zadruge Tarevci kod Modriče u RS-u, koja se primarno bavi uzgojem šljive, kaže da je rod gotovo prepolovljen.

– Ma mogu reći da nam je šljiva podbacila u Modriči. U većini slučajeva manje je u odnosu na isti period prošle godine za 50, 60, ali i 70 posto. Tako je i u Odžaku, a loše je i u Gradačcu, kraju poznatom po uzgoju šljive. Padao je krupan led u vrijeme cvjetanja i zametanja voćki. Uzgajivaču trešnje u Tarevcima, 70 posto roda je propalo. Morao je plaćati radnike da skidaju truhlu trešnju da ne bi stabla oboljela – govori nam Sulejmen.

Govori da je sve to uzrokovao led koji je padao prije nekoliko mjeseci, duži period kiša.

– Imam baštu iza kuće u koju svake godine zasadim paradajza, luka, buranije… Ove godine sam više puta morala kupovati sadnice paradajza jer su ih uništili ranije kiša i led. I tek sada nešto malo paradajza zrije. Buranije je skroz malo, a luk je sitan. U bašti više imam puževa nego povrća. Loša godina. A kada odem u tržne centre, smuči mi se život šta prodaju pod etiketom “domaće”. Paradajz koji sam tamo kupila nekoliko puta je ukusan kao i trava, brzo truhne, ima čudne pjege. Krastavci propadnu za jednu noć, paprika ne miriše, a šljiva je pretvrda. Grozno – ispričala nam je Ćamila S

Bićo kaže da građani moraju voditi računa šta kupuju.

Nije zaštićena domaća proizvodnja

– Teško u ovom momentu da iko može reći da mu je domaći paradajz. Ono malo iz Hercegovine što je bilo, to je praktično i prošlo. Kada vam u tržnim centrima kažu da je paradajz domaći, od toga nema ništa. Nema ga u tim količinama. Savjetujem građane da kupuju kod provjerenih proizvođača. Kod nas se sve uvozi. Ako vam kažem da imamo primjera da hljeb i pecivo dolazi iz Brazila ili Argentine, možete zamisliti odakle sve ostalo dolazi! Takva je situacija kada vam je tržište otvoreno, kada nije zaštićena domaća prozvodnja. Sve normalne države izdvajaju puno više sredstava za podršku poljoprivrednicima osim naše. Radimo sa starom mehanizacijom koja troši puno goriva, maziva. Nema radne snage, ljudi odustaju – navodi Bićo.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh