BIZnews

Ima li bitcoin budućnost?

Najrasprostranjenija svjetska kriptovaluta bitkoin početkom decembra je imala vrijednost 17.000 dolara. Ta vrijednost više nema veze sa ekonomskom koristi i postoji opasnost od pucanja mjehura od sapunice.

Bitcoin - Flickr.com

“Svi fenomeni koji prate nastanak balona su prisutni”, rekao je za radio “Deutschlandfunk” Tomas Majer, bivši glavni ekonomista banke “Deutsche Bank”.

“Baloni ne nastaju iz ničega. Ljudi su u svemu najprije prepoznali dobru priču. Takozvana blok-tehnologija koja stoji iza verifikovanja bitkoin-transakcija, jeste sjajna stvar. Ljudima se dopala i počeli su da kupuju sve više bitkoina. Cijena valute je rasla, počela je špekulantska groznica”, objašnjava Majer, piše “Deutsche Welle“…

Prema njegovim riječima, enormna potražnja bitkoina povećava i cijenu transakcija. A za to mora mnogo više da se radi za računarima. To usporava transakcije i time narušava jednu od glavnih prednosti čitave tehnologije. Osim toga, cijena bitkoina u ovom trenutku nema veze sa njihovom ekonomskom koristi. Tomas Majer, kao predstavnik klasičnog bankarskog sistema koji u bitkoinu vidi prijetnju, gaji veliku skepsu prema toj valuti.

Virtuelna valuta koja se koristi nezavisno od centralnih i svih ostalih vrsta banaka ima svoje prednosti: svako može da kupi bitkoine i da ih drži u virtuelnom novčaniku, iz kojeg će da ih prebacuje drugima (na primjer, firmi od koje nešto kupuje) ili će u njega da dobija sume od drugih korisnika. Svaka transakcija se obavlja bez posredovanja banaka i odgovara primopredaji gotovog novca.

Trenutno mnogo firmi prihvata bitkoin kao sredstvo plaćanja, pogotovo one koje posluju samo preko interneta. To nije sporno. Svako sredstvo plaćanja je legitimno kada se dovoljan broj ljudi složi oko njegovog korišćenja. Koliko je takvo sredstvo plaćanja postojano i stabilno – drugo je pitanje.

Osigurani “novčanici”

Kurs bitcoina – Finanzen.net

Onaj ko želi da kupi bitkoine mora najprije da na internetu otvori svoj lični virtuelni novčanik. To može da se učini kod nekog od mnogih specijalizovanog provajdera. Kod takvog provajdera se otvori nalog i dobije se jedinstveni broj novčanika – poduža kombinacija slova i cifara. Svako može da otvori proizvoljan broj takvih novčanika.

Vlasnik iz novčanika po potrebi – najčešće ako nešto kupuje – prebacuje novac u druge novčanike. Svaku transakciju prati samo jedinstveni broj novčanika i nikakvi drugi podaci kao što su ime, adresa, nacionalnost… To znači da su sve transakcije anonimne. Ipak, svaka transakcija ostaje registrovana u ogromnom arhivu – o njoj tako postoji dokaz koji kupac uvijek može da podnese, na primjer, prodavcu koji nije poslao robu.

Ukupan broj bitkoina je ograničen na 21 milion, ali ne postoji vlasnik te “novčane mase” – nema neke centralne banke koja “štampa” novac. Postoje samo provajderi koji prodaju bitkoine na internetu ali njima za rad nije potrebna ničija dozvola; svako može da postane takav provajder. Neki provajderi su tokom godina stekli veliku ugled i važe kao jaki i kredibilni.

Kontrola – djelo svih

Pošto svaka transakcija ostaje zabilježena u nekoj vrsti elektronske obračunske knjige, a nema centralne banke ili vlasnika čitavog procesa, postavljaju se pitanja: ko vodi tu knjigu? Ko provjerava da li nečiji virtuelni novčanik ima pokriće? Drugim riječima, ko preuzima zadatke koje u uobičajenom monetarnom saobraćaju obavljaju banke?

Nije pretjerano ako se odgovori jednostavnom rečenicom: ko god hoće! Svako može da instalira na svom računaru besplatan (“knjigovodstveni”) program i postane dio svjetske mreže takozvanih “rudara” (engl. miner). Kada neko nekome iz virtuelnog novčanika transferira novac, svaki “rudar​​​​​​​” na osnovu svojih podataka provjerava da li je transakcija legitimna. Tek kada većina “rudara” zaključi da je sa transakcijom sve u redu, ona se memoriše u tzv. “blok transakcija” (engl. blockchain) od tog trenutka važi kao obavezujuća i osigurana. Tako se kontrola vrši po principu većine i decentralizovano: nema jedne banke ili instance koja odlučuje o tome da li je transakcija u redu ili ne.

Cijena (kurs) bitkoina zavisi isključivo od ponude i potražnje. Pošto je tržište bitkoina malo, i pored toga što ga kao sredstvo prihvata ogroman broj prodavaca, kurs je podložan jakim promjenama.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh