BIZnews

Šefik Rošić iz Cazina u svojoj botaničkoj bašti uzgaja više od 250 vrsta ljekovitog bilja

Porodica Rošić u Cazinu više od 20 godina se bavi uzgojem i preradom ljekovitog bilja, a u svojoj botaničkoj bašti kriju više od 250 različitih ljekovitih biljaka.

Šefik Rošić - Klix.ba

Advertisements

Poznati cazinski travar i pčelar Šefik Rošić uz svoju kuću, ali i iza i ispred nje, krije pravi mali biljni raj. I ne samo to, na još nekoliko lokacija u općini Cazin Šefik uzgaja mnogobrojno ljekovito bilje, koje, kako kaže, može za nekog biti spasonosno, piše “Klix“…

“Za samostalan uzgoj ljekovitog bilja neophodno je dobro poznavati okoliš, klimu i kvalitet zemljišta u koje se sadi ljekovito bilje. Međutim, iznad svega, morate imati ljubav prema tom poslu, jer ćete tek tada dati svoj maksimum, a i rezultati neće izostati”, priča Šefik.

U bašti uzgaja preko 250 ljekovitih biljaka

On kaže da u porodičnoj botaničkoj bašti u Cazinu ima oko 250 različitih vrsta ljekovitih biljaka, gdje se prati njihov razvoj, te se iznova uči kako pravilno djelovati.

“Čovjek se ne bi ni mogao baviti proizvodnjom ljekovitog bilja da ne prati uslove i period kada je koja biljka u fazi za branje i u kojoj je fazi najljekovitija. Pojedini uzmu neku stručnu knjigu i kažu da se neka biljka skuplja u tom i tom vremenskom periodu. Mora se znati da je taj vakat prošao, iz razloga što period branja pojedinog bilja u prirodi zna oscilirati i do 30 dana, stoga se razvoj i rast biljke mora pažljivo pratiti”, ističe Rošić.

Od kako se počeo baviti ovim poslom uz njega je konstantno supruga Senada koja mu pomaže baš u svemu. I dvojica sinova Muhamed i Kemal savladali su ‘travarski zanat’, no životne sudbine su ih odvele u drugim pravcima, tako da Šefik i Senada čine okosnicu porodičnog biznisa.

“Imamo ljekovito bilje, voće i povrće te košnice pčela na četiri lokacije u općini Cazin. Zahvaljujući stručnom radu, kao i kvaliteti proizvoda, iz dana u dan imamo sve veću potražnju čajeva, tinktura, sirupa, ulja, krema i drugih preparata na bazi ljekovitog bilja”, govori Šefik.

Kamilicu, koja je u ovim krajevima veoma rasprostranjena biljka, porodica Rošić uzgaja već 20 godina.

“Radi se o biljci koja nije zahtjevna, svako je može sijati u svojoj sredini i pritom je vrlo korisna. Naša kamilica je 100 posto eko, sama se bori za opstanak, a beremo je ručno. Vrlo je ljekovita, samo je treba pravilno uzgojiti, ubrati i osušiti na temperaturi koja ne smije biti viša od 36 stepeni”, pojašnjava Šefik.

2016. godina nije bila zadovoljavajuća za travare

Za uzgajivače ljekovitog bilja u našoj zemlji, ova godina nije bila pretjerano zadovoljavajuća. Neke biljke, kako kaže naš sagovornik, polučile su solidne rezultate, dok su prinosi drugih daleko ispod očekivanja. Kao razlog tome navodi vremenske uslove, odnosno izuzetno kišnu godinu, koja je pridonijela razvoju korova.

“Uzgajivači su ove godine imali zadatak održati zdravu biljku do njenog branja, što nije bio nimalo lagan posao. Godina je bila kišovita oko 40 dana, što je doprinijelo da se svi korovi maksimalno razviju i tako spriječe razvoj biljaka koje mi nastojimo održati zdravim i moćnim. I to je stvorilo velike probleme svim uzgajivačima. No, one biljke koje su samonikle i biljke koje smo ubrali iz prirode, one su u manjoj ili većoj mjeri bile uspješne”, priča Rošić.

On ističe da veliki problem predstavlja i tzv. industrijska poljoprivreda, koja teži jedino ka velikim prinosima i rezultatima.

“Mi se moramo udaljavati od industrijske poljoprivrede ako želimo da proizvedemo, odnosno da uberemo iz prirode kvalitetan i nezagađen proizvod, koji kasnije može biti i lijek, ali i od velike koristi za sami biznis”, kaže Rošić, dodajući da živimo u turbulentnom vremenu kada su se vremenske pojave i prilike znatno promijenile te da je prilagođavanje, prije svega, vremenskim uslovima preduvjet za bilo kakav pozitivan rezultat kada je u pitanju uzgoj ljekovitog bilja.

S obzirom da se pčelarstvom bavi jednako dugo koliko i uzgojem ljekovitog bilja, Šefika smo za kraj upitali kako su pčelari prošli godinu na izmaku.

“Visoko educirani pčelari i oni sa velikim iskustvom ove godine su mogli biti ili blizu nule ili na pozitivnoj nuli. To je bio njihov maksimalan uspjeh. Za sve ostale pčelare koji ne spadaju u ovu grupu ja vjerujem da su u minusu, i to onom debelom”, dodaje na kraju.


Advertisements

Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

Loading..
loading...

Advertisements

Na vrh