BIZnews

Slučaj Dita: Mogu li radnici spasiti tvornice?

Način na koji je obnovljena proizvodnja u otpisanoj tuzlanskoj Diti pokrenuo je u stručnoj javnosti polemiku je li to recept za nova zapošljavanja i oživljavanje posrnulih domaćih giganata, pišu Nezavisne novine.

Fabrika "Dita" - Nezavisne.com

Radnici Dite iz Tuzle samoinicijativno su, vlastitim zalaganjem, obnovili proizvodnju u ovom kemijskom gigantu, koji se već nalazio na listi mnogobrojnih otpisanih firmi u stečaju. Taj njihov potez naišao je na veliku podršku javnosti, ali i domaćih trgovinskih lanaca, koji su pokazali spremnost da otkupljuju njihove proizvode.

Stručna javnost se slaže da je uložena velika energija i dat pozitivan signal, ali i upozorava da ukoliko takav potez ne dobije najširu podršku društva i države, bit će osuđen na propast.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je oživljavanje proizvodnje u nekadašnjim gigantima moguće ukoliko postoji odlučnost i volja svih karika u sustavu da se izbore za taj cilj, a to podrazumijeva stručan angažman vlasti, ali i zalaganje cjelokupne društvene zajednice u cilju očuvanja domaće proizvodnje i radnih mjesta.

“U ovom slučaju radnici su bili ti koji su odlučili da se izbore za proizvodnju i radna mjesta. S tim u vezi, ističem da u skandinavskim zemljama i Njemačkoj postoji program koji je vezan za radničko akcionarstvo, kojim država stimulira radnike da postaju dioničari i vlasnici firmi u kojima rade i takve firme uspješno posluju”, istaknuo je.

Prema njegovom mišljenju, radnici Dite trebaju dobiti tim stručnjaka koji će im pomoći da nastave proizvodnju, plasiraju proizvode na tržište i očuvaju svoja radna mjesta.

“Mnoge firme su propale zato što su ih oni koji su ih kupili kroz proces privatizacije uništili ili, jednostavno, nije bilo podrške od institucija da se u tim firmama ponovo pokrene proizvodnja”, rekao je Pavlović Nezavisnim novinama.

Istaknuo je kako potražitelji, u ovakvim slučajevima višemilijunskih dugovanja, mogu od poduzeća godinama potraživati ono što su dali, ali neće doći do novca.

“Veća je šansa da povrate nešto od svojih potraživanja ako se ponovo, planski, pokrene proizvodnja u tim poduzećima. Onda ona postupno mogu izmirivati dugovanja”, istaknuo je.

S druge strane, Izudin Kešetović, profesor s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, ističe da je u slučaju Dite, kao i u slučaju svih poduzeća koja se suočavaju s višemilijunskim dugovanjima, rizično prognozirati budućnost kada je posrijedi odlučnost za novo pokretanje proizvodnje.

“Kakav će biti ishod zavisi od povjeritelja, a i radnici su povjeritelji, ali i od cjelokupnog koncepta kako će se završiti proces stečaja”, kaže Kešetović i dodaje da je ogroman problem kod Dite, kao i kod drugih velikih proizvodnih giganata, to što su ih prethodni vlasnici doveli u stanje “praznih školjki”.

Prema njegovim riječima, da bi proizvodnja i u ovakvim situacijama imala budućnost, potrebna je stručna intervencija države, te novi vlasnik koji bi imao interes da ulaže u proizvodnju.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista – SWOT, istaknuo je kako postoji pozitivna energije da se podrži odlučnost radnika Dite da nastave proizvodnju, što su podržale i lokalne vlasti i trgovački lanci.

“Naravno, ovdje se sada postavlja pitanje kako radnici mogu da dođu u posjed ovog poduzeća, a od toga će zavisiti i njegova budućnost. Interno dioničarstvo u poduzećima, kao organizacijski oblik vlasništva, pokazalo je u svijetu dobre osobine. Ali to podrazumijeva i priliv svježeg kapitala, jer najčešće takve posrnule firme nemaju likvidna obrtna sredstva i ne mogu da pokrenu proizvodnju”, istaknuo je Grabovac za Nezavisne novine.


loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh