Kultura

Sarajevski konjanici s Atmejdana krenuli ka Ajvatovici

Konjanici iz Sarajeva jutros su iz parka Atmejdan krenuli ka Pruscu kod Donjeg Vakufa gdje će narednog vikenda biti održana centralna manifestacija 507. Dani Ajvatovice, javlja Anadolu Agency.

Konjanici - AA

Grupa od blizu 40 konjanika obučenih u tradicionalnu nošnju krenula je iz sarajevskog parka Atmejdan ka Ajvatovici, koje je najveće muslimansko dovište u Evropi.

Advertisements

Ispraćaju konjanika na Atmejdanu prisustvovao je i načelnik Općine Stari grad Ibrahim Hadžibajrić, koji je i tradicionalno predao bajrak općine.

Hadžibajrić je kazao kako je ispraćaj konjanika prerastao u veliku tradiciju i da se sa Atmejdana tradicionalno kreće od 2010. godine.

Dodao je kako je svake godine sve veće interesovanje kako za ispraćaj tako i za Ajvatovicu.

Hasan Mehmedović, konjanik iz Sarajeva, uzgojem konja bavi se od malih nogu i jedan je od prvih konjanika koji učestvuju u ispraćaju u poslijeratnom periodu.

Za AA je izjavio kako u ispraćaju učestvuje već 20 godina i ponosni je vlasnik nekoliko konja.

Mehmedović je dodao kako je u prvom poslijeratnom ispraćaju bio jedan od tri konjanika koja su tada učestvovala, a da ih sada bude po nekoliko desetina.

Melisa Suljević (18), jedna je od nekoliko jahačica ove godine i učestvuje prvi put, iako jaše već deset godina. Kazala je kako je konj kojeg jaše nemiran zbog prisutnosti drugih konja, ali i ljudi.

U ispraćaju su učestvovali i maloljetni jahači, među kojima se nalaze i oni koji su došli iz Pariza.

Konjanici su jašući posebno ukrašene konje prodefilirali sarajevskom Baščaršijom pa kroz ulice Ferhadiju i Maršala Tita. Izazvali su pažnju građana koji su s oduševljenjem posmatrali prolazak konjanika sarajevskim ulicama.

Konjanici će tradicionalno krenuti i ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh
javascript hit counter