Kultura

Uskoro sanacija Starog grada Ostrožca

Starim gradom Ostrožac nekada su hodili plemići i knezovi, age, kapetani i begovi, grofovi, vitezovi i aristokrate, pjesnici, umjetnici, ali i sam Tito.

U narednom vremenskom periodu u krajškom gradiću Cazinu, uskoro se kreće sa sanacijom dvorca Lothara von Berksa u kompleksu Starog grada Ostrošca, za što su lokalne vlasti osigurale 45.500 KM.  Turističku ponudu tok kraja Općina Cazin namjerava upotpuniti i projektom obnove kuće Nurije Pozderca koji je još uvijek u fazi izrade.

Advertisements

Haber.ba” podsjeća da je 2013. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika graditeljsku cjelina “Stari grad” Ostrožac imenovala je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a tom prilikom istaknute su i hitne mjere zaštite tvrđave, preciznije dvorca Lothara von Berksa i sjevernog dijela utvrde. Obnovom je predviđeno da se izvrši statička analiza konstrukcije na osnovu koje bi se mogao uraditi projekat hitnih i sanacionih radova.

Stari grad Ostrožac je jako specifična utvrda. Njime su hodili plemići i knezovi, age, kapetani i begovi, grofovi, vitezovi i aristokrate, pjesnici, umjetnici, ali i sam Tito. Svaka od vremenskih epoha i dan danas je jasno vidljiva. Navodno je ostrožačka tvrđava postojala još 405. godine prije nove ere i zval a se “Orisio” ili “Hostrosach”, ali, kako se ističe, radi se o nepotvrđenim podacima.

Stari grad Ostrožac zidan je u četiri vremenske epohe. Najstariji dio datira iz 13. vijeka kada se navodi kao posjed knezova Blagajskih Babonića. U 16. vijeku Ostrožac zauzima Osmansko Carstvo i Ferhat-paša Sokolović.

Dužina ovog dvorca iznosi oko 185 metara, a širina varira od 30 do 80 metara. Na južnom dijelu grada, sagrađen je “konak” – rezidencijalna zgrada, stan kapetana ostroških, begova Beširevića. Ostrožačka kapetanija bila najisturenija kapetanija Osmanskog carstva prema Habsburškoj monarhiji i imala je 1.100 vojnika.Zbog dugogodišnje uprave Ostrošcem porodica Beširović dobila nasljedno pravo na stari grad i utvrdu koju je Mehmedbeg Beširević kasnije prodao grofu Lotharu von Berksu, koji je u periodu od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.

Lothar von Berks, vitez malteškog reda, restaurisao je stari grad Ostrožac i u njemu podigao svoj dvorac, izgrađen u neogotičkom stilu, u koji se, sa porodicom doselio u prvim godinama 20. vijeka. Vitez Von Berks je svorac raskošno uredio, odaje je napunio umjetničkim slikama i predmetima, posjedovao je salon za muziku i ples, izuzetno bogatu biblioteku te luksuzni namještaj i brojne druge stvari.

Dvorac je bio raskošno uređen: odaje su bile prepune umjetnički izrađenih predmeta: tu su bili saloni za muziciranje i ples, bogata biblioteka, umjetničke slike – portreti članova porodice, spavaonice raznih veličina, hodnici sa lovačkim trofejima, luksuzno pokućstvo i namještaj, kao i brojne druge stvari.

Berksovi su Ostrošcem upravljali do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija, a dvorac stavljen pod zaštitu države, tadašnje FNRJ.

U periodu Drugog svjetskog rata, tj. za vrijeme Bihaćke Republike, Ostrožac je bio i sjedište Vrhovnog štaba NOR-a, u njemu je, od decembra 1942. do januara 1943. boravio i Josip Broz Tito, a potom i veliki pjesnik Vladimir Nazor, koji je na ovom mjestu napisao svoje čuveno djelo “S partizanima”.

Novija historija grada Ostrožca počinje 1969. godine, kada je na inicijativu Republičkog fonda za unaprijeđenje kulturnih djelatnosti osnovana Kolonija skulptora “Ostrožac”. Ova umjetnička kolonija i danas se održava u ovom historijskom zdanju a mnogi je nazivaju “galerijom pod vedrim nebom”.

Nesumnjivo je da Stari grad Ostrožac i dvorac Lothara von Berksa, ali i kuća Nurije Pozderca spadaju u riznice kulturno – historijskog blaga BiH, a njihova restauracija mogla bi doprinijeti popularizaciji ove neprocjenjive oaze mira i ljepote koja ponosno nadvisuje kanjon nevjerovatne rijeke Une.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh