BiH

Građani BiH za godinu dana potrošili skoro 10 miliona KM na lijekove za smirenje

Iz godine u godinu građani BiH sve više koriste anksiolitike, odnosno lijekove “za smirenje”.

Lijekovi - Fena

Samo u prošloj godini je na bh. tržištu prometovano anksiolitika u vrijednosti od 9.421.416 KM, podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Advertisements

Samo na lijek bromazepam, popularni Lexilium, u 2016. godini potrošeno je ukupno 5.265.819 KM. Još jedan često korišteni anksiolitik, alprazolam (Xanax, Ksalol), prodat je u vrijednosti od 1.374.517 maraka, dok je na diazepam (Apaurin) za 12 mjeseci potrošeno oko 1,3 miliona KM…

Lijekovi koji se koriste za različite bolesti i pomerećaje nervnog sistema treća su najprodavanija grupa lijekova na tržištu u Bosni i Hercegovini.

Posljednjih godina ovi lijekovi se u apotekama ne mogu kupovati bez recepta, ali to nije umanjilo njihovu prodaju.

Osim lijekova za smirenje, građani veoma često kupuju i antidepresive, na koje je prošle godine potrošeno ukupno 10.043.243 maraka, milion maraka više u odnosu na prethodnu godinu.

Među antidepresivima najčešće propisivani su paroksetin (uglavnom se prodaje pod nazivom Seroxat), na koji se godišnje troši oko dva i po miliona maraka. Otprilike isti iznos potroši se i na antidepresiv sertralin, koji je prošle godine prometovan u ukupnoj vrijednosti 2.439.862 KM.

Građani BiH za smirenje koriste i biljne lijekove, među kojima su najčešći valerijana, matičnjak, pasiflora.

Na suhi ekstrakt lista matičnjaka, ekstrakt korijena odoljena i lista pitome nane bh. građani su za godinu potrošili ukupno 526.302 maraka, što predstavlja oko 0,1 posto ukupnog prometa lijekova u BiH.

Samoliječenje i samostalno doziranje anksiolitika vrlo lako može preći u ovisnost, upozoravaju psihijatri.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko pet posto stanovništva u Bosni i Hercegovini boluje od depresije, a posebno je zabrinjavajuće da je isti procenat oboljelih i u najmlađoj populaciji, među djecom i tinejdžerima.

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo raspoloženje i stalni osjećaj tuge, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, pojava neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubistvu, a sve to je popraćeno i nedostatkom sna i apetita.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh