BiH

NATO nije slučajno izabrao BiH za civilnu vježbu

U Bosni i Hercegovini u toku je NATO-vježba upravljanja posljedicama elementarnih nepogoda. Analitičari smatraju da bi ta vježba trebalo da potvrdi da je BiH sposobna i za koordiniranje složenih operacija.

NATO vjezba - Tuzlanski

“Bosna i Hercegovina 2017”, naziv je vježbe u kojoj učestvuje 1.200 ljudi iz 34 partnerske države. Zajednički je izvode Ministarstvo bezbjednosti BiH i Evroatlanski centar za koordinaciju aktivnosti u slučaju katastrofa (Euro-Atlantic Disaster Response Coorination Centre EADRCC).

Advertisements

Taj Centar je glavni mehanizam NATO za pružanje pomoći civilima za vrijeme elementarnih nepogoda.

Pored partnerskih zemalja, u vježbi koja se izvodi na području Tuzlanskog kantona učestvuju domaće i strane međunarodne organizacije, piše “Deutche Welle“…

Vježba se organizuje u vrijeme intenzivnih političkih rasprava o uključenju BiH u evroatlantske bezbjednosne sisteme. U BiH su podijeljena mišljenja o tome da li bi trebalo pristupiti NATO. U Republici Srpskoj vjeruju da bi BiH trebalo da slijedi primjer Srbije i da ostane vojno neutralna, dok u Federaciji BiH, smatraju da je ulazak u NATO neophodan zbog mira, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta čitave države.

Sposobnost za koordinaciju

Vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da NATO nije slučajno odabrao BiH za održavanje ove složene vježbe. “Uprkos pojavama negiranja funkcionalnosti BiH, NATO je godišnju provjeru svojih kapaciteta za prirodne i vještačke katastrofe organizovao upravo u ovoj zemlji”, kaže Ahatović za “Deutsche Welle”.

“Veoma je važno to što NATO upravo u BiH organizira vježbu ovakvih razmjera. Trebalo bi znati da u okviru vježbe učestvuju državna ministarstva odbrane i bezbjednosti zajedno sa entitetskim institucijama iz policijskog sektora i sektora civilne zaštite. To je snažna poruka svima da BiH, i pored složenosti političkog sistema, ima potencijal za koordiniranje složenih aktivnosti iz oblasti bezbjednosti i rješavanje vrlo ozbiljnih kriznih situacija koje se simuliraju u okviru ove vježbe”, kaže Ahatović.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar vjeruje da vježba NATO na području Tuzlanskog kantona ima veliki značaj za BiH i afirmaciju države na bezbjednosnom planu. “Svaka vježba tog vojnog saveza, sa oružjem ili bez njega, pojačava djelotvornost NATO i zemalja-partnera u zaštiti bezbjednosti, mira i napretka stanovništva i teritorija. I ovom civilnom vježbom u Tuzli, NATO afirmiše svoj osnovni koncept, a to je kolektivna odbrana, u kojoj sve zemlje solidarno brane bilo koju članicu u slučaju napada ili joj pomažu u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa”, kaže Kozar za “Deutsche Welle”.

Komentarišući razlike unutar BiH u pogledu pristupanja NATO, Kozar tvrdi da ta zemlja nije u poziciji da, poput bivše Jugoslavije, profitira balansiranjem između Istoka i Zapada.

“Teško je praviti paralelu između bivše SFRJ koja je bila nesvrstana i BiH u kojoj je jedan dio države za ulazak u NATO, a drugi za takozvanu vojnu neutralnost uz neskrivene simpatije prema Rusiji. Mislim da će BiH i dalje ostati u NATO-vom projektu ’Partnerstvo za mir’, i da će učestvovati u misijama mira u okviru tog vojnog saveza i Ujedinjenih nacija. BiH može da iskoristi partnerstvo sa NATO kako bi, kao što je to slučaj s vježbom koja se upravo održava u Tuzli, unaprijedila funkcionalnost sopstvenih institucija i službi, te stekla dodatna iskustva u rješavanju kriza prouzrokovanih elementarnim nepogodama”, ukazuje Kozar.

Biti otporniji?

Naš sagovornik smatra da bi za BiH ipak bilo bolje da postane punopravna članica NATO.

“Zemlja bi bila politički stabilnija, a oni koji žele da je dezintegrišu više ne bi imali nikakvih izgleda. Ekonomski bi bila privlačnija za investitore koji ulažu kapital u stabilne i sigurne zemlje.

Kao članica NATO, BiH bi bila otpornija i na terorističke prijetnje, a mogla bi da računa na bržu i efikasniju podršku i u slučaju prirodnih katastrofa. Prednosti su brojne, ali odluke u ovoj zemlji donose i oni koji zbog sopstvenih interesa propagiraju demilitarizaciju i neutralnost”, zaključuje Kozar.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kaže da “ljude povezuju lijepi događaji, ali i nesreće”, napominjući da su poplave 2014. godine prouzrokovale ljudske patnje i veliku štetu, ali i da su približile ljude.

On je podsjetio na podršku koja je Bosni i Hercegovini tada stigla iz 22 evropske države, dodajući da je vježba “Bosna i Hercegovina 2017” prilika da se pokaže koliko su institucije u toj zemlji organizovane, te kako rade i čime raspolažu međunarodni timovi iz partnerskih zemalja.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh