BiH

U gradskoj jezgri Nevesinja nema ni jednog Hrvata i Bošnjaka

Iako je povratak na prijeratna ognjišta pravo zagarantovano Ustavom BiH, u ovoj zemlji postoje mjesta gdje je, suprotno prijeratnoj strukturi stanovništva, danas sastav jednonacionalni.

Takav je slučaj sa urbanom zonom Nevesinja gdje su Bošnjaci nekada činili natpolovičnu većinu.

Advertisements

Nešto je drugačija slika u selima oko ovog lijepog gradića u kojima su se nastanila svega 2 Hrvata i oko 100-ak Bošnjaka. Osim bogomolja, ovi ljudi nemaju ništa što bi im ulijevalo nadu u bolji život u njihovom mjestu. Niko nije zaposlen stoga je i za očekivati da nemaju svoje predstavnike u općinskoj vlasti.

U ovom gradu obnovljena je Čučkova džamija dok je Careva u fazi izgradnje a oko Katoličke crkve postavljene su skele za obnovu fasade. Ovi vjerski objekti ožive jedino za vrijeme praznika.

Prograni Bošnjaci i Hrvati utočište su pronašli u Mostaru, Međugorju, Stocu, Čapljini i Sarajevu. Veliki broj Bošnjaka (oko 800) prijavilo je povratak, ali ipak ne žive u Nevesinju nego povremeno dolaze.

I načelnik ove opštine na istoku Hercegovine svjestan je da je održivi povratak u ovo mjesto ipak neodrživ. A kako i bi kad je ratne 1992.god. na ovom području ubijeno 305 Bošnjaka i 12 Hrvata, a do danas se traga za još 127 osoba među kojima je i veliki broj djece.

Haber.ba” podsjeća da je za ove zločine  osuđen samo Krsto Savić, bivši načelnik CJB Trebinje i to samo zbog progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva sa područja Nevesinja, Bileće, Gacka i Kalinovika, a Sud BiH obustavio je krivični postupak  protiv Milka Mučibabića, bivšeg pripadnika Stanice javne bezbjednosti Nevesinje, nakon što je Mučibabića zadesila prirodna smrt.

Okupljeni u Udruženje povratkom za BiH, nevesinjski Bošnjaci čuvaju spomen na stravične zločine ovog područja. U selu Kljuna pokrenuli su projekat izgradnje spomen-obilježja žrtvama iz područja Nevesinja, a od 2012. godine svakog juna organiziraju marš pod nazivom “Put spasa” na relaciji Sopilja (Nevesinje) – Svinjarina (Podveležje), u znak sjećanja na egzodus nevesinjskih Bošnjaka i Hrvata 1992. godine.

Dvadeset pet godina nakon rata Nevesinje je među najsiromašnijim općinama u BiH i ostalo je bez Bošnjaka i Hrvata, a rukovodstvo općine se plaši da će se i Srbi uskoro početi iseljavati, jer, kaže, proizvodnje skoro da i nema , a ni investicija osim pukih obećanja u bolje sutra koji se redovno slušaju pred izbore.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh
javascript hit counter