Nauka

Otkriven ključan gen za autizam – prvi korak prema liječenju

Tim naučnika iz Medicinskog centra Beth Israel Deaconess (BIDMC) u Bostonu (SAD) otkrio je gen koji ima funkciju svojevrsnog prekidača koji u nekim formama poremećaja iz spektra autizma uzrokuje smanjene društvene sposobnosti.

Dječak - Google

Studija predstavljena u časopisu “Nature” otkriva neurobiološke mehanizme kontrole društvenosti, a njeni rezultati mogli bi predstavljati prve korake u liječenju određenih ključnih posljedica autizma.

Advertisements

U svom istraživanju tim pod vodstvom Matthewa P. Andersona, direktora Neuropatologije na BIDMC-u, posebno se fokusirao na gen UBE3A koji u povećanom broju kopija kod ljudi uzrokuje rašireni oblik autizma (stručnog naziva izodicentrični hromosom 15q). S druge strane manjak istog gena kod ljudi uzrokuje poremećaj poznat kao Anglemanov sindrom koji karakteriše povećana društvenost. Andersonov tim prije svega je demonstrirao da miševi, koji su genski modificirani tako da imaju višak kopija UBE3A, pokazuju smanjene društvene sposobnosti i smanjenu vokalnu komunikaciju s drugim miševima te repetitivne aktivnosti njege vlastitog tijela, piše “Index“…

“U našoj studiji htjeli smo odrediti gdje se u mozgu javlja taj manjak društvenog ponašanja te kako ga porast u broju gena UBE3A potiskuje”, rekao je Anderson.

“Imali smo na raspolaganju oruđa koja smo sami izgradili. Nismo samo uveli gen u specifične dijelove mozga, već smo ga usmjerili u određene vrste stanica tako da smo mogli testirati koje tačno imaju ulogu u regulisanju socijalnosti”, dodao je.

Efekti smanjenje socijalnosti

Upoređujući mozgove genski modificiranih miševa s normalnima, naučnici su utvrdili da gen UBE3A ulazi u interakcije s oko 600 drugih gena. Analiza proteinskih reakcija između gena koje reguliše UBE3A i gena koji su promijenjeni u autizmu pokazala je da povećane količine UBE3A potiskuju grupu gena malog mozga. Riječ je o cijeloj porodici gena koji međureaguju s drugim genima autizma i stvaraju tzv. glutamatergičke sinapse – veze preko kojih neuroni komuniciraju uz pomoć neurotansmitera glutamata. Tim se odlučio koncentrisati na CBLN1 i pogodio je džekpot. Naime, pokazalo se da upravo brisanje CBLN1 uzrokuje iste efekte smanjene socijalnosti kao i povećanje nivoa UBE3A.

Naučnici su dodatno potvrdili povezanost CBLN1 i gena UBE3A kroz još jedan eksperiment, a zatim su pokušali odrediti mjesto u mozgu u kome se efekat autizma manifestuje. Pokazalo se da je to ventralno tegmentalno područje ključno za sistem nagrađivanja i ovisnosti.

“Potiskivanjem tih neurona uspjeli smo isključiti društvenost dok smo s druge strane njihovim uključivanjem povećali i produžili društvenost. Dakle, imamo prekidač za socijalnost. To ima naznake mogućnosti liječenja; jednog dana možda ćemo biti sposobni to prevesti u liječenje koje će pomoći pacijentima”, rekao je Anderson.

Daljnja istraživanja interakcije CBLN1 i gena UBE3A mogla bi dovesti do ciljanih intervencija koje bi mogle pomoći osobama sa spektrom, kao i onim sa Angelmanovim sindromom.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...
Na vrh
javascript hit counter