BIZnews

Pozitivne priče: Haris i Bilal s fakulteta žure na svoje plantaže malina

Dok sela ostaju prazna, a zemljište zarasta u korov, apsolventi Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva Haris Kanlić i Bilal Čaušević podižu plantaže maline.

Bilal i Haris - Avaz

Odlučni da pomognu roditeljima u finansiranju svog školovanja, ali i da ono što nauče na predavanjima, primijene i u praksi, ovi vrijedni momci u okolici Goražda obrađuju nekoliko dunuma zasada, piše “Avaz“…

Advertisements

Bez dodataka

“Tako je danas kod mladih ljudi. Ne vole mnogo raditi. Radije će sjediti na kafama nego da se uhvate ukoštac s ovim vremenom. Odlučio sam se za poljoprivredu, jer je ta grana u našoj porodici već dugo, time su se bavili moj dedo i pradedo tako da sam i ja nastavio i zavolio. Završio sam Srednju poljoprivrednu školu i nastavio dalje. Ta grana ima budućnost, jer je dosta neobrađene, zarasle zemlje i zašto to ne iskoristiti”, kaže Haris Kanlić. U Kodžaga Polju, Kopačima i Mujković Polju dvojica studenata Odsjeka voćarstva, vinogradarstva i biljne proizvodnje obrađuju nekoliko plantaža malina.

“Ja i on sami na dunum i po ove plantaže. Prema pravilu, na dunum i po potrebna su tri-četiri čovjeka da stignu sve, a mi još studiramo. Ima posla, ali nekako stižemo uz Božiju pomoć, polako sve”, dodaje Bilal Čaušević. Osim što proizvedu malinu, ovi mladi ljudi je i prerađuju, a sa prirodnim i zdravim proizvodima pojavljuju se i na sajmovima.

“Do sada smo radili sokove od maline, džemove, slatka, ali i od šljive, dunje, višnje. Za sada je dobro”, kaže Kanlić. Obojica imaju sokovnike pa, uz pomoć roditelja, sve završe. Sve je domaće, samo malina i šećer, bez ikakvih dodataka.

Analiza zemljišta

Zahvaljujući znanju koje su stekli učenjem i analizama zemljišta koje su sami uradili, već u prvoj godini Haris i Bilal postigli su maksimalne rezultate. Osim praktičnog znanja u proizvodnji, sada su svjesni i problema koji usporavaju razvoj poljoprivrede u BiH, a najveći je što država ne podržava domaću proizvodnju. Domaći proizvođači zato ne mogu biti konkurentni na tržištu, na koje se slijevaju uvozni proizvodi, često upitnog kvaliteta. No, dvojica studenata proizvodnju planiraju širiti i na druge kulture, ne čekajući da im, po završetku školovanja, služba za zapošljavanje traži posao.

Mladi mogu zaraditi

“Umjesto da dangube u gradu, mladi se mogu aktivirati i zaraditi solidnu dnevnicu na zemlji. Treba izdvojiti malo vremena, potrebno je određeno predzanje, da se može proizvoditi za sebe. Bolje sam proizvoditi i zaraditi mjesečno 700 maraka nego raditi za drugoga za 400–500 maraka”, poručuje Haris Kanlić.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh
javascript hit counter